Bosna i Hercegovina ima nekvalitetnu radnu snagu, zaključak je studije Svjetske banke u našoj zemlji.
Decenije se gube u pukoj priči kako treba uskladiti obrazovni sistem sa potrebama tržišta rada. Za to vrijeme sa fakulteta izlaze oni kadrovi kojih je tržište zasićeno pa se sa diplomom u ruci mogu javiti samo na biroe za zapošljavanje. BiH ima pola miliona nezaposlenih i radna mjesta se stalno gube zbog svima znane globalne ekonomske krize, a sa druge strane poslodavci u 25 odsto slučajeva ne mogu naći adekvatnu radnu snagu, jer je obrazovni sistem dovoljno ne proizvodi.
Traženiji su kadrovi koji su završili tehničke fakultete, ali zato društveni primaju stotine studenata na jedan smjer, mada i službe za zapošljavanje "trube" da je slab interes za njih. Tržištu nedostaju mašinski inžinjeri koji znaju projektovati uz pomoć računara, dizajneri, menadžeri marketinga. Buduće stručnjake ne uče timskom radu, vještinama pregovaranja i upravljanja konfliktnim situacijama, a to je ono što, prema studiji Svjetske banke, nedostaje.
Svake godine službe za zapošljavanje daju novac poslodavcima koji na godinu dana zaposle radnika, što je kratkoročno rješenje jer se dio tih radnika opet nađe na birou. Prekvalifikacija i dokvalifikacija kadrova nije nova praksa u svijetu, pa ipak u BiH imaju samo tri centra za obrazovanje odraslih. Vlastima ne pada na pamet da pomognu obrazovanje odraslih kroz otvaranje centara pa da, recimo, umjesto mase trgovaca dobije nedostajuće zanatlije.
Zbog svega ovoga bh. industrija gubi konkurentnost kako na inostranom tako i na domaćem tržištu. Dugoročnih rješenja ima, ali je problem u volji da budu provedena.