Samo u državi kao što je BiH može da se dogodi da prva osoba neke ugašene komisije, u ovom slučaju gospođa Minka Smajević i njen administrativni radnik, neće da vrate pečate i ključeve prostorija sa dokumentacijom, jer to tako oni hoće i jer ih, očigledno, štite moćnici iz vrha vlasti.
U ovom slučaju riječ je o Komisiji za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica BiH, koja je imala zadatak da razmotri 745 zahtjeva za preispitivanje odluka međunarodne CRPC komisije, a koji su se u najvećem broju slučajeva odnosili na vojne stanove bivših oficira JNA, mahom srpske nacionalnosti.
Ipak, Komisija je, ko će ga znati kakvim kanalima, zaprimila čak 1.037 zahtjeva, što nam jasno govori da je ovdje bila prisutna zloupotreba i Komisije i pečata, a sve na štetu obespravljenih građana koji godinama čekaju da ostvare svoje pravo na stan. Pored tih građana, ispaštaju i svi poreski obveznici u BiH, na čiji teret ide bespotrebno plaćanje zakupnine za prostor koji je koristila Komisija, koja je do sada narasla na 50.000 KM.
Taj posao Komisija je trebalo da završi za godinu dana, ali nije uspjela ni za pet, tako da su i dan-danas ostale desetine nezavršenih predmeta, a razmišlja se i o tome da se svi obrađeni predmeti ponovo vrate u proceduru.
Ali, da se mi ipak vratimo na gosođu Smajović i njenog administrativnog radnika, koji ne žele da ispoštuju obavezu koju im je nametnuo Savjet ministara BiH.
Sad možete samo zamisliti dokle smo dogurali da Savjet ministara BiH od jednog administrativnog radnika danas traži da vrati ključeve prostorija i to predstavlja paradoks sistema BiH, što je zaista neshvatljivo za zdrav razum.