"Ratari siju i noću" naslov je koji su skoro svi mediji u BiH koristili tokom lanjske jesenje sjetve u nastojanju da svima približe muku bh. seljaka koji su sijali i po kiši i snijegu, pa čak i onda kada su svi optimalni rokovi za sjetvu prošli da bi svi oni koji žive u ovoj zemlji imali šta da jedu.
Međutim, ove godine su ratari zasijali manje nego lani, čime je obilježena ovogodišnja jesenja sjetva koja je završena u optimalnim rokovima uz minimalno ulaganja seljaka bez obzira što trenutni vremenski uslovi dozvoljavaju nastavak sjetve.
To što su ratari odlučili da svoje oranice ostave neobrađene najbolje ocrtava stanje u bh. poljoprivredi u koju se kunu svi nivoi vlasti.
Nepostojanje plavog dizela, odnosno regresirane nafte za poljoprivrednike, skup sjemenski i repromaterijal natjerali su bh. seljake da sjetvi pristupe sa rezervom.
Ono što svakako treba da zabrine je to što zbog visokih cijena mineralnih đubriva, koja su jedan od osnovnih garanta za uspješnu žetvu, većina seljaka se odlučuje da ga ne koristi.
Ipak, ono što svakako ohrabruje poljoprivrednike, bar one u RS, je obećanje da će za svaki hektar koji su zasijali strnim žitima u jesenjoj sjetvi dobiti podsticaj u visini od 250 KM.
Ovaj podsticaj možda nije kao u zemljama u okruženju ali svakako će pomoći seljacima da koliko-toliko ublaže situaciju u kojoj su se našli.