Nezavisni stav

Strujno ljeto

Maja Rener-Smajović

Početak avgusta građanima neće biti baš ugodan kada dobiju uvećane račune za struju od "Elektroprivrede BiH".

Oko 750.000 domaćinstava u Federaciji BiH čeka račun veći za skoro 16 odsto, koji će dio njih, sretnika u upravi i jačim državnim preduzećima, platiti bez problema, ali većina će se odreći nova dva obroka da bi ga namirili. Upozorili su penzioneri, zakašnjelo, da će im ovo pojesti povećanje penzija i još više, a upozorili su i potrošači, i oni zakašnjelo, da će skok cijene struje uzrokovati skok ostalih cijena.

Zvanični razlozi poskupljenja su to da je Vlada FBiH prije dvije godine povećala cijenu uglja, sto posto digla naknadu za hidroakumulaciju i da kolektivni ugovor, koji je potpisala Vlada, jede prihode "Elektroprivrede". Cijena uglja je skočila zbog kakvog-takvog opstanka rudnika, koji su u vlasništvu Vlade kao i "Elektroprivreda". Sve ovo ide na teret građana koji nemaju platu, nemaju četverocifrenu platu, ali imaju javne kuhinje i niz oboljenja.

Unutar privrede nemaju isti stav o poskupljenju i jedni ga pozdravljaju i tvrde da neće uticati na konkurentnost, a drugi kažu suprotno. Ipak, privreda će preživjeti. Ovo poskupljenje će uticati na troškove, ali se firme neće gasiti, bar ne direktno zbog struje. Moguće je da određene rezove naprave pod izgovorom rasta cijene struje, jer smo viđali da se zbog "globalnih kretanja" i "objektivnih razloga" menadžeri obruše na radnike i potrošače i naplaćuju za svoj loš rad. Zato se strahuje od rasta cijena usluga komunalnih firmi koje, bar u Sarajevu, stalno imaju gubitak, pa i hrane koja se proizvodi u BiH. Preživjeće i siromašni u smislu da neće umirati. "Samo" će još stegnuti kaiš dok im Vlada obećava pomoć iz siromašnog budžeta, nakon što su se pobunili.

Najčitanije