Odluka Berlina da kandiduje Nijemca na poziciju visokog predstavnika nije bila nimalo laka.
Njemačka je, zbog svoje istorije u 20. vijeku, osjetljiva na nedemokratske načine donošenja odluka, ali je istovremeno svjesna da se u BiH više od deset godina gotovo ništa nije desilo zbog unutrašnjih blokada u BiH.
Imenovanje snažnog političara koji bi imao podršku međunarodne zajednice na poziciju visokog predstavnika možda bi moglo otkočiti blokade. Berlin želi da se OHR zatvori, jer je ta pozicija nespojiva sa demokratskim principima, ali istovremeno ne želi da se to desi prijevremeno.
Zadržavanje visokog predstavnika bez međunarodne podrške ne može dovesti do ispunjavanja agende 5+2. Paradoksalno, da bi se OHR zatvorio, OHR mora privremeno ojačati.
Berlin se o prijedlogu da kandiduje visokog predstavnika prvo posavjetovao s Vašingtonom, prije nego što je Džo Bajden postao predsjednik.
Bajden je obećao da će evropsko susjedstvo prepustiti Evropi i zato nije mogao da odbije njemački prijedlog, sve da je i htio. Činjenica da je njegov državni sekretar Toni Blinken Njemačku nazvao najvećim američkim prijateljem u svijetu, dovoljno govori sama za sebe.
Njemačka želi dijalog s Putinom, jer je svjesna da bi bez dijaloga Evropa mogla da se nađe na ničijoj zemlji između dva "fronta" - ruskog i američkog. Bajden je na insistiranje Njemačke prihvatio inicijativu da se sastane s Putinom, a i Putinu odgovara smanjenje tenzija u Evropi zbog ekonomskih izazova s kojima se Rusija suočava.
EU, a ni Berlin, ne žele da se protiv bh. političara uvode sankcije, jer su svjesni da se time ništa ne bi suštinski riješilo. Amerika je spremila listu sankcija, ali samo iz razloga što stavljanje ljudi na crnu listu zahtijeva puno vremena, pa žele da sve bude spremno unaprijed. Teško da će Vašington sankcije uvoditi bez saglasnosti EU i Njemačke, koja je postavila crvene linije - teritorijalni integritet BiH i neveličanje ratnih zločinaca.
Nije tajna da bi mnogi njemački političari voljeli da BiH bude u potpunosti građanska država, ali ne zato što imaju išta protiv bilo koje etničke grupe, već, opet zbog vlastitog istorijskog iskustva, ne žele da demokratski procesi zavise od vjerskog opredjeljenja ili etničkog porijekla.
Međutim, u pitanju je nerazumijevanje unutrašnjih odnosa u BiH i zato ova inicijativa nikad neće biti primijenjena.
Kad se sve sabere i oduzme - nema rješenja izvana za BiH. Sami građani BiH određuju hoće li pritisnuti političare da sprovedu reforme.
Sve je do nas.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.