Nešto je trulo u državi Danskoj. Na ovakav način mogao bi se opisati apsurd u upravljanju federalnim telekomima, od kojih jedan "BH Telecom" niz godina uplaćuje u federalni budžet između 90 i 100 miliona KM godišnje dok je drugi HT Mostar čudnovatom politikom i još čudnovatijim načinom vođenja firme gotovo amnestiran od te obaveze.
Ministar finansija Vjekoslav Bevanda svojevremeno je, u jeku problema s krpljenjem budžeta, upozorio na ovu nelogičnost, ali prethodna federalna vlada, u kojoj je i on ministrovao, nije ništa preduzela da poslovanje u ovom javnom preduzeću usmjeri na kurs dobrobiti države i njenih građana. Nasuprot tome, dodatno je zakomplikovala situaciju kroz političku blokadu koja se dugo vremena upravo lomila oko imenovanja čelnog čovjeka ove kompanije - Stipe Prlića.
Silnice političkih uticaja, koje prate HT Mostar iz vremena "Eroneta", još jednom su potpuno bacile u drugi plan samo poslovanje kompanije, u kojoj, iako manjinski dioničari, vlasnici iz Hrvatske HT i HP Zagreb imaju golem uticaj.
Finansijska šteta od lošeg upravljanja mostarskim telekomom, a koju prije svega treba ispostaviti federalnoj vladi, najbolje se ogleda u podatku da je bivši "Eronet" 2007. godine bilježio dobit od 17 miliona KM, dok se u posljednje dvije godine dobit "HT Eroneta" kreće oko mršavih šest, odnosno 7,5 miliona KM.
Da li "Hrvatski telekom" Zagreb isisava novac iz HT Mostar, kako navode mediji, to može utvrditi jedino sud, ali da se u njemu neprilično gazdovalo, vidljivo je iz izvještaja federalne revizije za 2009, u kojem se navodi veliko rasipništvo u trošenju novca na zaposlene, marketinške, konsultantske i razne druge usluge.