Potezanje vitalnog nacionalnog interesa u Predsjedništvu BiH u prethodnim sazivima bila je prava rijetkost. Na ovaj korak odlučio se Živko Radišić kada se radilo o dopuni tužbe BiH protv SR Jugoslavije. Prije dva dana, samo na jednoj sjednici, dva člana Predsjedništva BiH posegnula su za zaštitom vitalnog nacionalnog interesa u entitetskim skupštinama. Izvjesno je da bi tog dana bio i treći veto da sa dnevnog reda nije skinuto izjašnjavanje o zahtjevu da se arhiva Haškog tibunala prebaci u BiH.
Površnim posmatranjem moglo bi se reći da je u Predsjedništvu BiH pravi razdor u odnosu na prethodne sazive. Međutim, ustavna mogućnost potezanja veta sasvim je legalan čin i ne znači da se time blokira rad ove institucije. Da je Momčilo Krajišnik, kojim slučajem, koristio ovo pravo, pitanje je koliko bi članovi Predsjedništva iz RS, koji su došli poslije njega, nailazili na neriješena pitanja. Iako nepopularana mjera, veto je dokaz da Predsjedništvo može značajno uticati na politička dešavanja u BiH, te da se njihova misija ne završava imenovajem ambasadora, generala i mehaničkim usvajanjem odluka o ratifikaciji raznih sporazuma. Entitetski parlamenti daće svoj stav o upućivanju zahtjeva Savjetu bezbjednosti UN-a za preduzimanje mjera protiv Srbije vezanih za tužbu BiH za genocid, te o ratifikaciji ugovora o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom. Članovi Predsjedništva tako će samo potražiti podršku za donošenje odluka od predstavnika naroda u parlamentima u čije ime i obavljaju taj posao.