Većina nezaposlenih u FBiH, prijavljenih na biroima za zapošljavanje, opet će ostati bez naknada u onom iznosu koliko je propisano.
U zavisnosti u kojem kantonu imaju sreću ili nesreću da žive, neki će za koji mjesec početi dobijati i duplo niže naknade, po 160 KM. Da bude gore, očekuje se da će kasniti i uplata zdravstvenog osiguranja.
Smanjenje primanja sa biroa ponavlja se zadnjih godina, ali ovaj put nedostatak novca na računima službi za zapošljavanje nije uzrokovan manjim prilivom doprinosa zbog "globalne krize". Ovaj put novca će nedostajati jer mora konačno biti isplaćen dug demobilisanim borcima.
Nova Vlada FBiH je odlučila da se ovo pitanje već jednom riješi kako bi se izbjegle silne tužbe demobilisanih boraca i to da se riješi na uštrb ostalih nezaposlenih, ali i na uštrb zapošljavanja. Službe za zapošljavanje imaju obavezu da isplaćuju naknade demobilisanim i novoj vlasti nije palo na pamet da nađe drugi izvor finansiranja. Lakše je ništa ne dirati, osim projekata zapošljavanja i naknada za nezaposlene koji su, dok su radili, izdvajali da bi imali pomoć ako ostanu bez posla. Tužbe nezaposlenih su, računaju, manje (novčano) vrijedne od tužbi demobilisanih, a uz to se nezaposleni nisu pokazali agresivnima. Projekti zapošljavanja kojim se bave službe za zapošljavanje i Federalni zavod daju rezultate, na godinu, a onda se i pola tih što budu zaposleni vrati na biroe. Ni oni se neće puno buniti ako ne budu imali projekte kroz koje će biti zaposleni jer ne mogu pasti s konja na magarca kada su već na magarcu.
Institucije nadležne za zapošljavanje će, kako su primijetili ekonomisti, postati institucije za zbrajanje nezaposlenih, umjesto da se ide naprijed pa da posreduju u trajnijem i obilnijem zapošljavanju.