Procjenjuje se da oko 366.000 građana Republike Srpske nije zdravstveno osigurano, što je velika cifra, ako se u obzir uzme činjenica da u RS, prema procjenama, živi oko 1.429.668 stanovnika.
Iako se broj onih koji su osigurani iz godine u godinu povećava, ipak je još mnogo onih koji, svojom ili tuđom greškom, nisu ostvarili ovo, veoma bitno pravo.
Sigurno su, naime, brojni građani koji po nekom osnovu imaju mogućnost da regulišu zdravstvenu zaštitu. Ipak, oni se vjerovatno nadaju da im ljekar u bližoj budućnosti neće trebati, pa prolongiraju svoje obaveze.
Drugi su, pak, iako nisu zaposleni, sudbinu stavili u svoje ruke, pa otvoreno priznaju da su se na evidenciju Zavoda za zapošljavanje RS prijavili kako bi mogli da ovjere knjižicu. Ako im se, usput, nađe posao, kažu, tim još bolje.
Ipak, na građanima nije najveća odgovornost. Jedno od osnovnih ljudskih prava jeste zdravstvena zaštita.
Stoga obuhvaćenost stanovništva obaveznim zdravstvenim osiguranjem mora biti jedan od glavnih ciljeva nadležnih institucija. Svi ćemo mi, nažalost, biti pacijenti. Od toga ne možemo pobjeći.
Kada se neko razboli, a u zdravstvenoj ustanovi mu saopšte da će račun koji treba da plati biti visok, tada je kasno. Budućnost niko ne smije da stavi na kocku.
U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS uvjeravaju da su za naredni period planirali dodatna sredstva u budžetu za zdravstvenu zaštitu neosiguranih lica. Javnost to i očekuje.