Obrazovanje

Pratite nas na Google news

Bajka o trudnoći žene sa medvjedom pokrenula buru

Bajka o trudnoći žene sa medvjedom pokrenula buru
Foto: Pixabay | Bajka o trudnoći žene sa medvjedom pokrenula buru
Adnan Selimović

BANJALUKA - Polemika o bajci "Međedović", koja je dio lektire "Srpske narodne bajke" za učenike petog razreda osnovne škole u RS, a u kojoj, između ostalog, piše da žena ostane trudna sa medvjedom i rodi dijete, izazvala je buru pitanja i komentara među roditeljima, stručnjacima i građanima na društvenim mrežama i u javnosti.

Jedni smatraju da su takvi i slični sadržaji neprimjereni za đake, koji imaju pitanja, na primjer: "Kako žena može ostati trudna sa životinjom?" Drugi ističu da je vrijeme za reviziju sadržaja u lektirama i nekim udžbenicima, dok treći govore da se radi o umjetničkoj formi bajke ispričane iz svijesti i mašte tadašnjih pripovjedača.

Prema riječima psihologa Sonje Stančić, sadržaj u nastavnim jedinicama je uvijek nešto što izaziva polemiku, ali nažalost, on kod nas do sada nije proizveo ozbiljnu konstruktivnu raspravu te sistemski odgovor nije još dat.

"Ono što je činjenica jeste da živimo u tehnološkom i digitalnom dobu, imamo razvijenu pedagogiju i psihologiju, a da neki planovi i programi nastavne jedinice prate metodologiju šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka. To ne mora nužno biti loše, ali nova saznanja bi trebalo da nam omoguće i da na drugačiji način pristupamo sadržaju", rekla je Stančićeva.

Ona je rekla da psiholozi kao struka nisu unutar škola dovoljno prepoznati, a u oblasti kreiranja sadržaja za nastavne jedinice nisu ni konsultovani.

"Imamo saznanja iz razvojne psihologije, školske psihologije, kognitivne psihologije koja nam jasno, mjerljivo i nedvosmisleno pružaju informacije šta je to informacija koja je djetetu razumljiva, koju može da nauči, usvoji, šta je to možda samo malo teže i uz dobro objašnjenje može da savlada, a šta je informacija koju nikako ne može da razumije. Znanje psihologije nije iskorišteno u kreiranju sadržaja u nastavnim jedinicama", naglasila je Stančićeva.

Navela je i da se zato sadržaji koji nisu primjereni djeci određenog uzrasta nađu u lektiri.

"Dijete od 10 i dijete od 15 godina jedan isti sadržaj sasvim drugačije prihvata i procesuira. Kvalitet zasnovan na znanju i naučnim spoznajama je ključ za dobar nastavni sadržaj i nastavni proces. Definitivno postoje sadržaji koji su nepotrebni i kontraproduktivni da ih dijete uči u nekom uzrastu", rekla je Stančićeva.

Brankica Radonjić, profesor srpske književnosti i jezika i bibliotekar u osnovnoj školi, objašnjava da pomenuta bajka "Međedović", kao i ostale autohtone narodne bajke, donosi duh naivnosti djetinjstva čovječanstva koji nam otkriva neraskidivu vezu čovjeka i prirode.

"Ono iskonsko, koje savremeni čovjek počesto i ne razumije, ostalo je sačuvano u ovoj proznoj formi koja istovremeno i povezuje, i razdvaja narode. U ovom svijetu mašte ništa se ne mjeri sadašnjim realitetom, pa tako nije neobično ni nemoguće postojanje potomka između životinje i čovjeka, o čemu nam govore i svjetski mitovi i legende. Prividna brutalnost koju iščitavamo u nekim postupcima govori upravo o jednostavnosti poimanja života, ali i moralnim postulatima na relaciji nagrade i kazne. Ne možemo ništa u ovoj bajci mjeriti civilizacijskim tekovinama, jer bismo takvom analizom narušili slobodu i vječnost izraza prvog umjetnika", rekla je Radonjićeva za "Nezavisne".

Ona smatra da umjetničku, obrazovnu i vaspitnu uloga bajke treba posmatrati iz svijesti tadašnjih govornika i slušalaca koji su prva uvjerenja i lične vrijednosti gradili upravo na razumijevanju ovih snoviđenja.

Jelena Radivojević Stupar, školski psiholog, kaže da mnogi roditelji, kad počnu čitati svojoj djeci, primijete da u bajkama ima zastrašujućih scena.

"Bajke su pune događaja kao što su: smrt majke, zla maćeha, otac koji odvede djecu u šumu, vještice koje pretvaraju djecu u životinje itd. Znajući da djeca do puberteta razmišljaju najviše na nivou ličnog iskustva, tj. da bolje razumiju, analiziraju i pamte sadržaje koji su im bliski i koje mogu da zamisle, postavlja se logično pitanje: Šta pomisli dijete kada čuje da nekoj djevojčici umre majka", rekla je ona.

Ona je navela da su djeca često izložena agresivnim sadržajima i iz raznih medija, ali i od samih roditelja, gdje se djeci govori da će ih, ukoliko ne budu dobra, odnijeti babaroge, vještice ili neko treći.

"Ono što je važnije od sadržaja priče je način na koji se djeci sadržaj predstavi i objasni", istakla je Jelena Radivojević Stupar.

Predrag Damjanović, direktor Republičkog pedagoškog zavoda, kaže da imaju u planu reviziju i udžbenika i lektira te da će neki udžbenici biti korigovani već do septembra.

"Imamo u planu reviziju udžbenika i lektira kada se budu mijenjali programi u školama. Svakako, zajedno sa programom idu i lektire kao sastavni dio programa. Takođe, kako se mijenja program, tako se predlažu i novi udžbenici, koji treba da budu rađeni u skladu sa Pravilnikom o standardu učenika, koji smo mi predložili, a Ministarstvo donijelo prije 20 dana", ističe Damjanović za "Nezavisne".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije