Obrazovanje

BiH siromašnija za 18.000 studenata

BiH siromašnija za 18.000 studenata
Foto: N.N. | BiH siromašnija za 18.000 studenata
Dragan Sladojević

​BANJALUKA, SARAJEVO - Broj studenata u BiH u svega deceniju smanjen je za skoro 18.000.

U ovoj akademskoj godini na prvi ciklus studija visokog obrazovanja upisano ih je 87.548, a u 2008/2009. godine bilo ih je 105.358.

Svi se slažu da je osnovni problem demografske prirode te ističu da i u državama u okruženju gotovo svi univerziteti bilježe smanjen broj vlasnika indeksa.

Demograf Stevo Pašalić kaže da, u situaciji kada imate ukupno smanjenje broja stanovnika, odnosno broja rođenih, to za posljedicu ima i manji broj onih koji pohađaju osnovne škole, srednje škole te fakultete.

"Trend smanjenja broja studenata prisutan je gotovo u cijeloj Evropi. Rumunija je za deset godina izgubila 50 odsto studentske populacije", rekao je Pašalić za "Nezavisne".

Pašalić, koji je i rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da svi javni univerziteti bilježe izražen pad broja studenata, dok su privatni, kako dodaje, u totalnom demografskom kolapsu.

"I Sarajevski univerzitet, koji je najveći, takođe već osjeti smanjenje broja studenata. Ali i svi drugi univerziteti u BiH, ali, recimo, i u Srbiji. To je boljka cijele jugoistočne Evrope. Bojim se da bismo se mi još više 'ispraznili', hipotetički, ako bismo ušli nekada u EU", rekao je Pašalić.

Podaci koji su nam ustupljeni sa Univerziteta u Banjaluci nedvosmisleno ukazuju na to da i oni i te kako, kada je riječ o broju studenata, bilježe minuse.

"Na prvom ciklusu studija u akademskoj 2008/2009. godini na Univerzitetu u Banjaluci bilo je upisano 16.949 studenata. U akademskoj 2018/19. godini na prvom ciklusu studija upisano je 11.690 studenata", rekli su za "Nezavisne" iz Univerziteta u Banjaluci.

Dodaju da je više faktora koji utiču na smanjenje broja studenata, od negativnog prirodnog priraštaja do migracija, odlaska mladih i slično.

"Svake godine imamo sve manje učenika upisanih u prve razrede osnovnih škola, a što kroz određeno vrijeme osjetimo i mi u visokom obrazovanju. I u okruženju gotovo svi univerziteti imaju sličan problem, a to je manjak studenata", kazali su iz Univerziteta u Banjaluci.

Smanjen broj studenata prouzrokovao je i skromniji broj diplomaca. Po podacima Agencije za statistiku BiH, u 2008. godini diplomiralo ih je 15.013. Brojka je, deset godina kasnije, bila siromašnija - lani je diplomu steklo njih 14.220.

Istovremeno, najsvježiji podaci o broju nezaposlenih pokazuju da 34.507 osoba sa fakultetskom diplomom traži posao.

Hodžić: Odlaze cijele porodice

U skladu s Akademskim kalendarom Univerzitet u Sarajevu (UNSA) raspisao je konkurs za upis studenata u akademskoj 2019/2020. godini.

Konkurs omogućava upis 6.457 studenata na prvi ciklus i integrisani studij, 4.158 studenata na drugi ciklus studija, 170 kandidata na stručni studij te 114 kandidata na specijalistički studij - na više od 500 studijskih programa.

Aida Hodžić, prorektor za nastavu i studentska pitanja UNSA, kazala je da će, u situaciji demografskog pada i migracija stanovništva, broj upisanih i za malo veći od prošlogodišnjeg zapravo biti uspjeh.

"Po mom sudu, što pokazuje i statistika, imamo demografski pad. Neki podaci pokazuju da je samo u 2013. i 2014, i u odnosu na, na primjer, prošlu godinu, oko 20 posto manje srednjoškolaca u BiH", kaže ona. Kao razlog ističe i migracije cijelih porodica iz BiH, posebno mladih ljudi.

"Mnogo država želi te mlade ljude, koji žele nastaviti školovanje u inozemstvu. Nude im i stipendije, što im je dobra prilika da se educiraju, ali i pronađu zaposlenje", naglasila je ona. (Fena)

 

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 4

DrzavniCinovnik Arif

DEMOGRAFIJA I DEMOKRATIJA: ZAŠTO PADA NATALITET U FBiH? IZDVAJAMO Društva u kojima 50% žena nije postalo pismeno su patrijarhalna društva s visokim stopama fertiliteta. Nije uopće potrebno da mladi bračni parovi imaju ekonomsku, stambenu i slične perspektive da bi se odlučili praviti potomstvo, kao što se često kod nas kaže; dovoljno je da je stanovništvo nepismeno/neobrazovano, da je žena potčinjena, lišena autonomije unutar patrijarhalnih porodičnih struktura. Demografske promjene ne idu naruku onima koji bi ponovili devedesete, ali ne pružaju ni nadu onima koji se zalažu za brži razvoj i prevazilaženje krize. Ipak, pad nataliteta pokazuje da su ženska politička prava i individualne slobode u porastu Smanjenje broja stanovništva u Bosni i Hercegovini, kroz pad prirodnog priraštaja i migracije, tema je koja već duži period zaokuplja pažnju medija i nevladinih organizacija. Nedavno (22. marta), Predstavnički dom Parlamenta FBiH održao je tematsku sjednicu na temu iseljavanja stanovništva, na kojoj je predstavljen izvještaj Federalnog zavoda za statistiku, čime je ovo pitanje uvedeno u institucije, a javnost dobila priliku da se konačno upozna sa zvaničnim statistikama. Pad prirodnog priraštaja Izvještaj pod nazivom “Stanovništvo Federacije BiH” ukazuje na konstantan pad prirodnog priraštaja u Federaciji u periodu 1996-2015. Tako je, recimo, procijenjeno da je stopa prirodnog priraštaja sa 8,9 iz 1996. godine pala na 3,1 do 2003., a već 2013. bila je u minusu (-0,1). Po provjerenim podacima (a ne više samo procjenama), koje se navode u Izvještaju, Federacija BiH je 2010. dobila 22.382 novorođenčadi, dok je umrlih bilo 20.482 te je prirodni priraštaj imao stopu od 0,8, odnosno 1.900 novih stanovnika. Prirodni priraštaj je pao 2012. na 613, dok je već iduće 2013. broj umrlih bio veći od broja novorođenih (-320). U Federaciji je 2015. godine rođeno 19.358 beba, dok je umrlo 21.703 ljudi, čime je prirodni priraštaj pao na rekordno nizak nivo od -2.345, odnosno na stopu od -1,1. Iako je prošle godine došlo do određenog poboljšanja (-1.594) – ne zato što je više beba rođeno (rođeno je oko 200 beba manje), već zato što je manje ljudi umrlo – činjenica o kontinuitetu pada prirodnog priraštaja je neupitna. Njemačka kao uvoznik stanovništva Izvještaj Federalnog zavoda tendenciju opadanja prirodnog priraštaja u poslijeratnom periodu objašnjava opadanjem nivoa općih uslova življenja među kojima su: “uslovi stanovanja, mogućnost formiranja zdrave porodice, materijalni uslovi življenja, mogućnost zadovoljavanja kulturnih potreba članova porodice, opadanje nivoa životnog standarda i loši uslovi zapošljavanja”. Ako su ekonomska nerazvijenost i nizak standard uzrok niskog nataliteta, onda bi po prostoj logici ekonomska razvijenost i visok standard za posljedicu trebali imati visok natalitet. To, međutim, nije slučaj. Najrazvijenije zemlje u svijetu (Njemačka, Japan, skandinavske zemlje npr.) imaju najniže stope nataliteta i prirodnog priraštaja, a nerazvijene zemlje Afrike i Azije imaju izrazito visoke stope prirodnog priraštaja. Uzrok opadanju prirodnog priraštaja svakako je činjenica da veliki broj mladih ljudi iseljava prije nego što zasnuje potomstvo u BiH. U Izvještaju Federalnog zavoda, predstavljen je saldo migracija stanovništva Federacije BiH za period 2010-2016. Iz Federacije je 2010. iselilo 7.852 ljudi, 2011. – 6.561, 2012. – 9.436, 2013. – 6.366, 2014. – 6.751, 2015. – 5.658 i 2016. – 6.166. U izvještaju “Stanovništvo Federacije BiH” skrenuta je pažnja i na činjenicu da dužnost odjave prebivališta ne obave svi građani BiH koji se odsele u inostranstvo, što znači da se može govoriti i o mnogo većim ciframa od iznesenih. Pored toga što mladi ljudi odlaze i rađaju potomstvo u drugim zemljama, postoji i interni uzrok smanjenja prirodnog priraštaja. Naime, i prije rata, u socijalističkoj Jugoslaviji postojao je eksterni pritisak – ljudi su iseljavali u Njemačku i druge evropske zemlje, ali Jugoslavija je imala pozitivnu stopu prirodnog priraštaja. U čemu onda leži razlika između prirodnog priraštaja nekada i sada? U ekonomskoj razvijenosti Jugoslavije, odnosno ekonomskoj nerazvijenosti današnjeg regiona? “Činjenica je da stanovništvo u Federaciji BiH biološki stari”, utvrđuje se u Izvještaju Federalnog zavoda za statistiku i navodi da je prosječna starost stanovnika BiH na Popisu 1991. iznosila 34,0 godina, dok je 2013. to povećano na cijelih 39,5 godina u prosjeku.

DrzavniCinovnik Arif

Nama se skoro skroz ispraznio unsko sanski kanton a i drugi djelovi BiH al sreča pa nam djecu prave migranti ! Dao nam je Alah DŽ.Š. bar oto !

DrzavniCinovnik

Višković: Oko 25 miliona KM za usklađivanje plata radnika u prosvjeti /.../5146 23 дец 2018 ... ... SRPSKOJ U POSLEDNJIH DESET GODINE DJAKA MANJE ZA 25.000 HILJADA A POVECAN BROJ PROSVJETNIH RADNIKA ZA 6000, ...

Više komentara Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije