BEOGRAD - Odluku o uvođenju bosanskog jezika u pojedine škole u četiri opštine u raškoj oblasti donijele su srpske vlasti, što u kulturnom i obrazovnom smislu može imati nesagledive posljedice, izjavio je Veljko Brborić, šef Katedre za srpski jezik Filološkog fakulteta u Beogradu.
Brborić ističe da je riječ o ishitrenoj i nepromišljenoj odluci od koje u lingvističkom i kulturnom smislu niko neće imati koristi.
"Termin 'bosanski jezik' sa stanovišta srpske lingvistike je neupotrebljiv. To je zaista neka vrsta kulturne štete čije rezultate ćemo tek znati u godinama koje su pred nama", kaže Brborić.
Prema njegovim riječima, u lingvističkom smislu riječ je o jednom jeziku, ali struku o tome niko nije pitao.
Iako odluku o uvođenju bosanskog jezika u pojedine škole u Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici i Prijepolju niko nije vidio, Brborić navodi da je sasvim sigurno da iza toga stoji saglasnost prosvjetnih vlasti u Srbiji.
"Imam utisak da je to urađeno pod političkim pritiskom ali u ovom trenutku ne znam odakle taj pritisak dolazi. I to će se saznati, veoma skoro", istakao je Brborić.
Svjetski Dan maternjeg jezika Srbija je, smatra Brborić, odlučila da obilježi uvođenjem nepostojećeg jezika u dijelovima četiri grada.
To, kako je rekao, podrazumijeva promjenu nastavnog plana i programa koja se može vršiti samo na početku ili prije početka školske godine.
On navodi da će bosanski jezik vjerovatno predavati oni koji su na Filološkom fakultetu završili srpski jezik ili oni koji od danas budu učili taj novi jezik.
Pozivanje Bošnjaka iz raške oblasti na evropska prava nacionalnih manjina kada traže uvođenje bosanskog jezika u škole, Brborić smatra izgovorom.
"To je manipulisanje jezikom, zloupotreba jezika, političke odluke koje nemaju lingvističku podršku", istakao je Brborić.
Razlika između srpskog i hrvatskog, srpskog i crnogorskog, srpskog i bošnjačkog na nivou jezičke strukture, prema mišljenju Brborića, ne postoji. Kod svih je, kako pojašnjava, zadržan Vukov model, ali je promijenjena "etiketa".
"Ovde je shvaćeno da je jezik značajno obeležje nacionalnog identiteta. To nije tačno! Ima ogroman broj država u Evropi i svetu koje nemaju nacionalni jezik, pa im to ne smeta", navodi Brborić.