Obrazovanje

Djeca prvo progovore engleski

Djeca prvo progovore engleski
Foto: Ilustracija | Djeca prvo progovore engleski
Bojana Živanić

BANJALUKA, SARAJEVO - Sve veći broj majki djece predškolskog uzrasta u BiH primjećuje da njihovi mališani određene pojmove prvo nauče na stranom, uglavnom na engleskom, pa tek onda na maternjem jeziku.

"Nedavno kada smo bili na igralištu, pet-šest mališana je crtalo kredama po asfaltu. Samo moj sin je govorio nazive boja na našem, a ostala djeca na engleskom jeziku: yellow, green, red... Zapitala sam se u kojoj državi živim", ispričala nam je Banjalučanka Vanja Peranović.

Prijedorčanka Danijela Mikanović kaže da je primijetila da djeca zbog prevelikog korištenja mobilnog telefona čak neke pojmove znaju samo na engleskom, a ne znaju ih na maternjem.

I u pojedinim predškolskim ustanovama širom BiH vaspitači su u radu sa djecom primijetili da oni već jako mali progovore engleski.

Prema riječima Sanjina Buzadžije, direktora banjalučkog vrtića "Andrej", bilo bi pored svih aktivnosti koje djeca imaju u vrtiću tokom godine previše tražiti od njih da savladavaju i strane jezike, a pri tom nisu ovladala ni maternjim u potpunosti.

"Dijete treba najprije dobro da ovlada maternjim jezikom i da govori pravilno maternji jezik - da upozna boje, brojeve i sve što se tiče njegove lične komunikacije na maternjem pa tek onda da uči strani jezik", naglašava Buzadžija.

Da djeca čak i prilikom samog upisa u vrtić poznaju engleski, primijetili su u prijedorskom vrtiću "Miki i Mini".

"Primijetili smo prilikom upisa djece u vrtić da oni imaju skoro isti fond riječi na engleskom kao i na maternjem, zato smo mi odlučili da dobna granica za učenje engleskog bude najmanje četiri godine", ističe Aleksandra Malenčić, direktor vrtića "Miki i Mini", u Prijedoru.

Ističe da više djece zna engleski nego što ih zna uhvatiti loptu ili preći preko grede.

U sarajevskom vrtiću "Kids Land" tvrde da pojedini predškolci sklapaju i rečenice na engleskom.

"Djeca su pod uticajem i medija i roditelja izložena engleskom jeziku pa je onda prirodno na neki način da engleski doživljaju kao neki svoj maternji jezik. To primjećujem ovdje u vrtiću", ističe Nina Vraneš, profesor engleskog jezika i književnosti u ovom vrtiću.

Dodaje da mališani već u uzrastu od dvije do tri godine progovore engleski.

"Neki od njih u uzrastu od tri-četiri godine znaju čak i da sklapaju rečenice na engleskom", kaže Vranešova.

Stručnjaci pojašnjavaju da je osnovni razlog ove pojave taj što djeca provode previše vremena gledajući TV sadržaje na stranom jeziku.

"Sasvim je uobičajeno na našim prostorima posljednjih godina da djeca prije nauče brojeve i boje na stranom jeziku nego na maternjem. U mnogim porodicama uobičajeno je da TV bude upaljen cijeli dan, pa tako i da kanali sa crtanim filmovima i pjesmicama za djecu na engleskom ili njemačkom jeziku, kao što je recimo 'Baby tv', budu djeci stalno dostupni", kaže Slavica Tutnjević, profesor razvojne psihologije.

Dodaje da problem nastaje onda ako dijete nema komunikaciju sa svojim vršnjacima i porodicom, nego je stalno izloženo TV sadržajima, ali da to onda nije samo jezički problem, već problem koji se može odraziti na cjelokupan razvoj djeteta.

Prema riječima stručnjaka, i vaspitači koji provode mnogo vremena sa djecom su primijetili da je razvoj maternjeg jezika ugrožen.

"Razvoj maternjeg jezika jeste ugrožen, na što svakodnevno upozoravaju vaspitači koji provode puno vremena sa djecom tokom ranog djetinjstva. Ka tome bi trebalo usmjeriti veću i širu društvenu pažnju, a mjere i aktivnosti sistema vaspitanja i obrazovanja povećati za dobrobit cijele populacije djece predškolskog uzrasta", ističe Tamara Pribišev-Beleslin, profesor na Odsjeku predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Banjaluci.

Ipak, prema riječima Svetozara Bogojevića, banjalučkog profesora opšte pedagogije, nije TV jedini razlog ove pojave.

"Mnogi psiholozi i pedagozi uočivši ogromne kapacitete male djece za rano učenje, naročito jezika, pokušavaju da za to iskoriste igru tako da od igre prave učenje, čime djeci oduzimaju i djetinjstvo i igru, što je nedopustivo. Na predškolskom uzrastu opravdano je samo od učenja praviti igru, a ne i obratno", ističe Bogojević.

Na djecu tog uzrasta, kako kaže, najviše uticaj vrše osobe koje su i provodile najviše vremena sa njima.

Da bi očuvale integritet svog maternjeg jezika, mnoge TV kuće u svijetu sinhronizuju TV program na svoj jezik.

"Njemačka i mnoge zemlje širom svijeta sinhronizuju većinu svog TV sadržaja kako bi očuvali svoj jezik, i to je jako pozitivno i nadamo se da će sinhronizacija i kod nas uskoro postati praksa", ističu u Centru za edukaciju i strane jezike "Germania" u Banjaluci.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije