BANJALUKA - Za pola decenije u Srpskoj dva razreda u jednoj školskoj godini uspješno je završilo 15 osnovaca i srednjoškolaca, koji su na ovaj način pokazali izvrsnost i posvećenost u usvajanju znanja, a nastavnici i pedagozi tvrde da su ovakvi đaci prava rijetkost.
Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, među đacima koji su u proteklih pet godina završili dva razreda u okviru jedne školske godine bili su osnovci iz Pala i Kostajnice, ali i učenici muzičkih i umjetničkih škola u Banjaluci, Trebinju, Prnjavoru i Bijeljini.
U 2024/25. školskoj godini tri srednjoškolca - iz Prijedora, Dervente i Banjaluke pohađali su dva razreda istovremeno, a najviše ovakvih primjera zabilježeno je u Muzičkoj školi "Konstantin Babić" u Prnjavoru.
Kako su pojasnili u ministarstvu, škole u Srpskoj, u skladu sa zakonom, samostalno donose odluke o ubrzanom napredovanju učenika.
"Propisano je da učenik koji postiže natprosječne rezultate, ima odličan uspjeh i primjerno vladanje, može u jednoj školskoj godini završiti dva razreda, dok osnovnu školu može okončati u periodu kraćem od devet, ali ne kraćem od sedam godina. Učenik sa ubrzanim napredovanjem na kraju godine polaže razredni ispit", istakli su u ministarstvu.
Direktorica Srednjoškolskog centra "Mihajlo Pupin" u Derventi Gordana Asentić potvrdila je za "Glas" da su u 2024/25. školskoj godini prvi put, u posljednjih deset, imali učenika koji pohađa dva razreda istovremeno, odnosno treći i četvrti, smjer tehničar informacionih tehnologija.
"Riječ je o izuzetno talentovanom i neuobičajenom mladiću. Još u osnovnoj školi pravio je sajtove i programirao mašine. Sam je u dogovoru sa roditeljima izrazio želju da u jednoj godini završi oba razreda", rekla je Asentićeva i dodala da ga je u početku pokušala odvratiti, savjetujući mu da četvrti razred provede sa vršnjacima.
Ipak, on je ostao pri svojoj odluci, jer, kako kaže, veći dio vremena provodi učeći i već proučava gradivo sa druge ili treće godine Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu.
"Nastavničko vijeće i predmetni profesori su jednoglasno podržali njegovu odluku, jer osim što blista u struci, odličan je i u ostalim predmetima. Jednom sam prisustvovala njegovom izlaganju na engleskom jeziku, pripremio je informatičku prezentaciju prilagođenu svim nivoima znanja u razredu. Profesorica i ja smo ostale bez teksta", ispričala je Asentićeva.
Profesor pedagogije na banjalučkom Filozofskom fakultetu Brane Mikanović istakao je da ideja ubrzanog napredovanja učenika nije teorijski do kraja razrađena u pedagoškoj nauci, već se uglavnom oslanja na psihološke teorije učenja i sposobnosti.
"Pedagoški i psihološki gledano, nismo protiv napredovanja, ali ako pogledamo istraživanja iz protekle dvije decenije, uočljivo je da se nešto desilo sa sistemom vrednovanja, posebno u razrednoj nastavi. Praktično više nemamo učenike koji završavaju prvih pet razreda sa ocjenom "dobar", dok je čak dvije trećine učenika ocijenjeno kao odlično", upozorava profesor Mikanović.
On navodi da se time dovodi u pitanje na koji način i po kojim kriterijumima se prepoznaje učenik koji je zaista spreman da za jednu školsku godinu završi dva razreda.
"Kada uporedimo razrednu i predmetnu nastavu, trećina učenika gubi prvobitni uspjeh. Oni koji su kod učiteljice bili odlični, kasnije padaju na vrlo dobar ili dobar. Isto je i na prelazu iz osnovne u srednju školu, gdje više od 30 odsto učenika koji su osnovnu završili sa odličnim uspjehom u srednjoj ne održe taj nivo. To ukazuje da ne postoji kontinuitet u uspjehu", objašnjava on.
Mikanović smatra da bi mogućnost ubrzanog napredovanja trebalo isključiti, bar kada je riječ o osnovnoj školi.
"To je period početnog razvoja, ne samo u pogledu znanja, već i psihofizičke zrelosti. Ne vidim da djeca u tom uzrastu realno mogu napredovati u svim oblastima. Smisao bi više imao sistem koji bi omogućio napredovanje u pojedinačnim oblastima, recimo ako je dijete posebno nadareno za matematiku", zaključuje profesor.
Kriterijumi
Profesor Brane Mikanović, sa više od 30 godina iskustva u obrazovanju, ističe da su kriterijumi za ocjenjivanje učenika često nejasni i nedosljedni te da u sistemu nedostaje pedagoški, psihološki i dokimološki pristup.
"Imam brojne primjere, čak mi i studenti često navode da su u osnovnoj školi imali ocjenu pet iz maternjeg jezika, a u srednjoj su jedva dobijali dvojku. Ni njima nije jasno kako je moguće da su im literalni radovi odjednom "pali" u kvalitetu. To samo ukazuje na to da nešto u sistemu vrednovanja i ocjenjivanja mora da se mijenja", istakao je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.