BANJALUKA - Mnoge škole, zbog nepostojanja jedinstvenih pravilnika i kriterija za utvrđivanje odgovornosti učenika, imaju različit pristup u primjeni vaspitno-disciplinskih mjera.
Na taj način se direktno čini šteta učenicima, odnosno djeci, te se zanemaruje činjenica da kazna nije cilj, već preventivna mjera kojom treba uticati na promjenu ponašanja. Ukoliko učenik izostaje s nastave, prije primjene sankcije, svaka škola je dužna da utvrdi zašto izostaje, zatim da razgovara s učenikom, njegovim roditeljima te da, pored obaveza i odgovornosti, ima u vidu i sve druge okolnosti, poštujući prava djeteta.
Pritužbe koje su, međutim, stizale na adresu ombudsmana za djecu RS i Pedagoškog zavoda RS, pokazale su da to ipak u praksi nije tako.
"Događa se da škole utvrđuju nove, teže povrede i obaveze učenika, što po zakonu nije moguće, kao ni utvrđivanje novih mjera koje se izriču učenicima, a ne definišu ni postupak koji prethodi izricanju mjere. Nema postupka, već se samo izriče mjera, a da učenik nije saslušan, odnosno nije mu data mogućnost da kaže zašto je to uradio/uradila, da li se kaje ili da li će grešku ponoviti. Ili se odluke o izrečenoj mjeri sa obrazloženjima ne pišu, a i kada se pišu, ne dostavljaju se roditeljima", naglasila je juče u Banjaluci Nada Grahovac, ombudsman za djecu RS, u ime organizatora okruglog stola na temu "Ciljevi obrazovanja i disciplinska odgovornost učenika", na kojem su učestvovali i 30 predstavnika osnovnih i srednjih škola, Republički pedagoški zavod i Ministarstvo prosvjete i kulture RS.
"Po mom mišljenju, ključni je problem u tumačenju, odnosno u tome što svaka škola pravilnike tumači po nekom internom sudu, iako je to nedopustivo ako se uoče velika odstupanja. Mišljenja sam da bi stručnjak u oblasti prava u svakoj školi trebalo da bude osoba koja je nadležna za tu vrstu pitanja, jer ne može se u jednoj školi za 35 neopravdanih časova gubiti pravo na školovanje, a u drugoj ne", naglašava za "Nezavisne" Predrag Damjanović, direktor Pedagoškog zavoda RS.
Ciljevi obrazovanja, definisani Konvencijom o pravima djeteta i Zakonom o osnovnoj i srednjoj školi, u direktnoj su vezi sa ostvarivanjem prava djeteta uopšte, a ne samo u obrazovanju, te su usmjereni na zaštitu ljudskog dostojanstva djeteta.
"Sve škole su u obavezi da svoje pravilnike usklade sa važećim zakonskim rješenjima, u kojima su precizno definisane obaveze koje imaju škole kada primjenjuju disciplinske mjere. Interne razlike koje postoje u školama su minimalne, od tri do pet posto, dok ozbiljnija odstupanja poput toga da se ne pošalje obavijest roditelju, ne razgovara s njim i s učenikom ili jednostavno ne sprovede čitav postupak, nije prihvatljiva", kaže Miroslav Popržen, direktor Osnovne škole "Sveti Sava" u Banjaluci.
Prema ocjeni stručnjaka, neophodno je ujednačiti kriterijume za utvrđivanje disciplinske odgovornosti učenika u obrazovnom sistemu RS, kako bi ista pravila važila za sve i kako ne bismo imali situaciju da za povredu iste obaveze u različitim školama važe različita pravila.