Postoji pogrešno shvatanje da morate da budete rođeni za to da biste postali programer, da postoji neka vrsta urođenog načina mišljenja i procesuiranja informacija koja se ne može mijenjati i steći.
Međutim, rijetko ko se rađa sa „programerskim“ načinom mišljenja ili sa „žicom“ za programiranje. Koliko ćete biti uspješni u programiranju ne zavisi od vaših urođenih sposobnosti nego od toga kako pristupite učenju i kasnije samom programerskom radu.
Evo nekoliko načina na koje možete da prilagodite svoj stil razmišljanja tako da vam učenje programiranja i programiranje postanu lakši.
Nastavite da radite sve dok se posao ne završi.
Ako je potrebno, podijelite svoj problem, to jest zadatak u manje korake.
Najteže je početi. Kada počnete, mnogo je lakše da nastavite. Koliko god da problem izgleda nerješiv, pokušajte da ostanete mirni i da ne odustajete.
Ono što ste napisali već je bolje od nečega što je samo u vašoj glavi – ma koliko da to u vašoj glavi djeluje savršeno. Sve dok ne počnete da pišete kôd ne znate koliko je i da li je savršen.
Naučite da volite svoje probleme, a ne da se borite sa njima.
Potrudite se da razmotrite svaki problem na drugi način. Promijenite svoj način razmišljanja.
„Priđite svom problemu sa osjećanjem za humor, ako ikako možete“, savjetuje Džejmi Stivens, programerka iz organizacije „Working Nation“. Ukoliko problemima prilazite sa strahom kao nečemu što je naporno, a ne kao nečemu što je zabavno i predstavlja novi izazov koji jedva čekate da riješite, onda karijera u programiranju može da bude izuzetno naporna.
Trudite se sebi da olakšate stvari samim pristupom.
Zadržite krajnji cilj na umu.
Ne zaboravite zašto nešto radite. Uvijek ćete imati mnogo toga što bi trebalo da postignete, a ograničen skup alata. Zato je ključ uspjeha da otkrijete kako se i zašto stvari događaju i razmislite kako da ih usmjerite u smjeru koji vam odgovara.
Zajednička zamka u koju upada većina programera, kaže Stivensova, jeste to što provode previše vremena sa fokusom na to kako kodiraju – koliko čisto ili efikasno ili brzo rade, ali stvarni izazov je napraviti nešto što je najkorisnije. „Kôd je sredstvo, a ne rezultat. Uvijek prvo definišite problem“, savjetuje ona.
Obratite pažnju na detalje i istražujte prije nego što počnete da kodirate.
Morate da imate temeljan, logičan pristup programiranju, a potrebno je i strpljenje da pronađete sve detalje koji su vam potrebni.
Programerski rad ne podrazumijeva samo pisanje kodova. Zapravo, to je samo mali dio posla. Često ćete mnogo više vremena provoditi u sakupljanju informacija, traženju detalja, refaktorisanju i ispravljanju, pregledanju i testiranju koda.
Nemojte zaboraviti da imate zajednicu koja vas podržava.
Važno je, napominje Džejmi Stivens, da znate da kao početnik ne bi trebalo da se plašite da postavljate pitanja. Uspješni programeri koriste svoje resurse i ne plaše se da traže pomoć.
„Imate mnogo resursa na internetu. Počnite od Googla, gdje možete jednostavno da upišete svoje pitanje, i zatim pređite na StackOverflow, koji ima milione stvari koje vam mogu pomoći“, savjetuje Stivensova.
Budite voljni da vježbate.
Sve se svodi na spremnost da vježbate. Što više vježbate, to se više navikavate na pronalaženje i ispravljanje grešaka, što vam pomaže u tome da u budućnosti pojednostavite svoje procese rada i da postajete sve bolji u svom poslu.
U programiranju nisu važni samo računari – već i ljudi.
Saznajte što više o korisničkom iskustvu i o problemima vaših klijenata, jer su upravo ljudi ti zbog kojih prvenstveno vaš kôd postoji. Računari su samo sredstvo preko koga pomažete ljudima da riješe neki problem.
Nemojte se zaustavljati – uvijek ima još stvari koje možete da naučite.
Uvijek postoji prostor za poboljšanje, pa budite spremni da stalno učite i da se trudite da svoj posao radite bolje. Tehnološki svijet se brzo mijenja i možete biti uspješni samo ako stalno imate u vidu nove alate, jezike i radne okvire.
Programiranje nema veze sa tim koliko ste pametni. Ovdje je riječ o vašem načinu razmišljanja. Umijeće da razmišljate kao programer nije nešto sa čime se rađate – to je nešto što se stiče vježbom i učenjem.
„Programeri jednostavno moraju da rješavaju probleme, a ako stvari ne rade prvi put, to samo znači da moraju da pokušaju ponovo“, kaže Stivensova.
Programiranje još uvijek nije uvedeno u osnovne škole ni kod nas, ni u većini zemalja u svijetu. Ali za učenje programiranja danas postoje brojni načini: od edukativnih programa, kurseva, kampova, tutorijala, sve do viskoh škola, poput kod nas sve popularnije Visoke škole za informacione tehnologije, ekonomiju i preduzetništvo ITEP. Na ovoj školi, osim stručnih znanja, studenti stiču i opšte obrazovanje, a diploma im daje mogućnost brzog zaposlenja po završetku školovanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.