Radovan Klincov, direktor i vlasnik Univerziteta za poslovne studije, izjavio je u intervjuu za "Nezavisne" da su predstavnici visokoškolskih ustanova u privatnom vlasništvu u RS spremni koristiti sva pravna sredstva prema nadležnim institucijama ukoliko se najavljena strategija obrazovanja ozakoni.
S tim u vezi, kako je dodao, osnovano je udruženje odmah nakon posljednje Rektorske konferencije, na kojoj su sa predstavnicima i dva javna univerziteta u RS zatražili od resornog ministarstva da se dokument, ipak, još jednom preispita u segmentu koji predviđa gašenje medicinskog, pravnog i pedagoškog smjera na fakultetima u privatnom vlasništvu.
Iniciranje ove vrste zakonske izmjene baš u ovom trenutku, kako cijeni, dijelom smatra i političkom inicijativom i javno poziva sve institucije, te nadležne zvaničnike koji olako i paušalno iznose ocjene o radu fakulteta u privatnom vlasništvu da imenuju i preciziraju te kvalifikacije.
NN: Kad govorimo o pravnom djelovanju predstavnika visokoškolskih ustanova u privatnom vlasništvu u RS, na koji način konkretno možete i planirate djelovati? Koliko mi je poznato, o strategiji slijedi izjašnjavanje skupštinskog odbora, a zatim, ukoliko se stvari održe ovako, i parlamentarna procedura?
KLINCOV: Jednoglasnog smo stava, a to je da ćemo se boriti svim pravnim sredstvima ukoliko se strategija ozakoni, uprkos našim ocjenama. Dakle, imamo čak i Ustavni sud i Strazbur kao mogućnost jer ovo jednostavno nije način. Ako želimo govoriti o nekoj strategiji i donositi nova zakonska rješenja, onda je prioritetno i poštovanje Evropske konvencije o obrazovanju, Ustava RS. Nas interesuje zakon, a kvalitet utvrđuju institucije i to treba odvojiti. Oprečne izjave koje se olako daju u javnosti nanose ogromnu štetu svima. Dakle, ukoliko Odbor za visoko obrazovanje pri Skupštini RS ne zaustavi dokument, odnosno ne vrati u doradu, jasno je da ide na Skupštinu, i sl. Međutim, postoje pravni mehanizmi da i skupštinska riječ ne bude zadnja. Mislim da je ovo politička priča.
NN: Kako mislite politička priča?
KLINCOV: Svođenje na jedan ili dva univerziteta u privatnom vlasništvu ili nikako. Zašto? Mislite da je u redu da svaki problem koji postoji u visokom obrazovanju RS isključivo adresiramo na fakultete u privatnom vlasništvu. Strategija je donesena, a da mi, dakle visokoškolska ustanova ispred koje ja govorim, nismo o tome obaviješteni. Zašto baš sada - njima je poznato. Od 19 članova koji su stvarali tu strategiju, najglasniji je Mile Dmičić od njenih predlagača. On je pravnik, a na Pravnom fakultetu imate 4.000 studenata jer se na pravo upisuje 400 studenata, a po pravilima i Zakonu o visokom obrazovanju propisano je na koji način se izvodi nastava i kako se dolazi do ECT bodova studenata. Bolonja je predvidjela grupu od 120 studenata. Kada se upiše u prvu godinu 400 studenata imate četiri grupe, za svaki predmet po 12 odgovornih nastavnika u stalnom radnom odnosu.
Medicinskog fakulteta u privatnom vlasništvu i nema u RS. U pedagoškom dijelu nemam dovoljno kompetencija da govorim, a što se tiče prava, mi svi u RS nemamo studenata prava kao javni univerzitet.
NN: Mislite li da je ovaj dokument trebao prioritetno otvoriti i pitanje zvanja po starom programu (dipl, odnosno master po Bolonji), kako bi novi zakon konačno uredio tu stavku?
KLINCOV: Vaše pitanje je odlično i to zbog činjenice da su, primjera radi, svi studenti u Hrvatskoj po starom četvorogodišnjem programu dobili status mastera po Bolonji, iako niko to nije tražio, što kod nas nije slučaj i kako, dakle, onda mi možemo govoriti o poštovanju Evropske konvencije? Isti studenti iz drugih država dolaze ovdje da rade kao masteri i mogu odmah ići na doktorske. Bolonju smo prihvatili 2005. godine kada je donesen i Zakon o visokom obrazovanju u RS i gdje su naši studenti na doktorskim studijima? Idu čak u Travnik, koji ima četiri ili pet univerziteta, Mostar, i Srbiju i Hrvatsku. Zašto se ne pokrene pitanje javno-privatnog vlasništva u RS koje bi nam donijelo velike rezultate?
Zatim, problem s profesorima koji obaraju po godinu i više na jednom predmetu, pa asistenti koji pregledaju seminarske i kolokvije u ime onih kojih nema i kada ih ima... Tim treba da se bavi rektor, prorektor, gospoda iz studentske organizacije. Na ta pitanja treba da odgovore Ministarstvo, Rektorat i studenti, odnosno Unija studenata.
Naglašavam, dakle, postoji dobar i manje dobar kvalitet, kao u svemu, i mi nismo protiv zakona, ali je ocjena kvaliteta u nadležnosti drugih institucija. Ako je nadležno tijelo Agencija za akreditaciju visoko ocijenila ovaj, dakle jedini univerzitet u privatnom vlasništvu sa međunarodnim priznanjem, prva akreditovana visokoškolska ustanova u privatnom vlasništvu, niko nema pravo da nas trpa u isti koš sa ustanovama u privatnom vlasništvu u čiji kvalitet sumnjaju jer to ja posmatram kao netačne tvrdnje, a to nije zakonito.
Zajednička predavanja
NN: Spomenuli ste javno-privatno partnerstvo, šta bi to značilo?
KLINCOV: Postoje ozbiljne procjene stručnjaka da bi to unaprijedilo sistem obrazovanja i akademsku zajednicu u svakom smislu. Jer mi smo, podsjećam vas, u isto vrijeme kada i Ekonomski fakultet dobili saglasnost za treći ciklus doktorskih studija.