BANJALUKA, SARAJEVO - Biti slijepa ili slabovida osoba na fakultetu u BiH nekada je bilo veoma teško, ali zahvaljujući modernim tehnologijama njihov položaj se značajno poboljšao, mada, kako kažu, uvijek ima prostora za napredak.
Saša Grbić, član Gradske organizacije slijepih Banjaluka, zaposlen u Univerzitetskom centru za pomoć studentima s posebnim potrebama u Banjaluci, kaže da se studiranje za slijepe i slabovide osobe drastično promijenilo od perioda kada je on bio student.
"U vrijeme kada sam studirao srpski jezik i književnost na Univerzitetu u Banjaluci, prije 20-ak godina, dosta toga se promijenilo. Tada je bilo veoma malo opreme i moderne tehnologije koja slijepima omogućava da čitaju kvalitetno, a sada je to dosta drugačije i dosta lakše", rekao je Grbić.
Dodaje da je u vrijeme njegovih studentskih dana bilo veoma malo pomogala za čitanje.
"Knjige su se tada teško skenirale, neko je morao da mi čita, a to je najčešće bio moj otac. Sada se knjige skeniranjem pretvore u tekstualni dokument, koji se uz pomoć govornog softvera čita na računaru ili mobilnom telefonu", kazao je Grbić.
Ističe da trenutno na Univerzitetu u Banjaluci studira dvadesetak slijepih i slabovidih studenta, najčešće društvene smjerove.
"Podrška porodice je veoma značajna za sve studente s invaliditetom, bez toga nema ni studiranja. Tokom studija sam naišao i na podršku profesora i kolega studenata, a studenti sada pomoć uvijek mogu pronaći u našem centru", objasnio je Grbić.
Aida Omerhodžić, članica Udruženja slijepih Kantona Sarajevo i odgovorna urednica zvučnih novina, kaže da je oslijepila u 27. godini te da nažalost nije išla na studije.
"Nekada su se slijepe i slabovide osobe koje su htjele da završe višu i visoku školu snalazile kako su znale, uz mnogo teškoća na putu", rekla je Omerhodžićeva.
Dodaje da danas postoje mnoga pomagala za slijepe i slabovide osobe.
"U našem udruženju imamo ljude koji obučavaju slijepe osobe za rad na kompjuteru i drugim pomagalima, kako bi bile što samostalnije", rekla je Omerhodžićeva.
Prema njenim riječima, problem još predstavlja što je ovakvih pomagala na fakultetima premalo ili ih uopšte nema.
"Smatram da postoji razumijevanje na fakultetima, ali da se zakoni na državnom nivou ne primjenjuju", kazala je Omerhodžićeva.
Dodaje da bi bilo dobro da makar na jednom fakultetu na Univerzitetu u Sarajevu postoji kompjuter s Brajevim printerom i govornom sintezom.
"Takođe jedna od otežavajućih okolnosti je pristup fakultetima. Problem za studente je i loša infrastruktura, jer studenti do fakulteta nailaze na veliki broj saobraćajnih prepreka koje im otežavaju pristup", zaključila je Omerhodžićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.