Obrazovanje

Marija Runić o prvoj međunarodnoj ljetnoj školi generativne gramatike u Banjaluci

Marija Runić o prvoj međunarodnoj ljetnoj školi generativne gramatike u Banjaluci
Foto: N.N. | Marija Runić o prvoj međunarodnoj ljetnoj školi generativne gramatike u Banjaluci

BANJALUKA - Univerzitet u Banjaluci prošle sedmice prvi put je bio domaćin međunarodne ljetne škole na kojoj se izučava generativna gramatika EGG (Eastern Generative Grammar School), te na kojoj je učešće uzelo 140 polaznika iz 35 zemalja i petnaestak predavača iz šest zemalja svijeta.

Idejni tvorac generativne gramatike je Noam Čomski, a ljetna škola koja se bavi ovim lingvističkim pravcem svake se godine održava u jednoj od zemalja istočne Evrope. Ovo je bilo njeno 25. izdanje. Kakvi su utisci s održanih časova i kakav je sam koncept rada škole, za "Nezavisne" je govorila Marija Runić, profesorica s Odsjeka za italijanski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Banjaluci i jedan od organizatora ovogodišnjeg izdanja međunarodne ljetne škole.

"Bosna i Hercegovina je prvi put bila domaćin EGG-a, dok je na Univerzitetu u Banjaluci prvi put od osnivanja bila organizovana međunarodna ljetna škola. Koncept i misija škole su jedinstveni - u potpunosti se finansira sama, međutim predavači ne dobijaju nikakvu nadoknadu za predavanja, a često i sami snose troškove puta i boravka", kaže Runićeva, obrazlažući da se ovdje brišu granice između profesora i studenata - svi žive u istom domu i u istim uslovima, jednako vrijeme se posvećuje časovima i društvenim aktivnostima, a učesnici se podstiču da aktivno učestvuju u nastavi sve vrijeme.

Prema njenim riječima, postoje i posebni trenuci kada studenti preuzimaju ulogu predavača i predstavljaju svoja istraživanja. 

"Predavači na EGG-u su spoj etabliranih imena u lingvistici i mladih istraživača. Škola se odvija u tri sekcije: sintaksi, semantici i fonologiji, i dijeli se na uvodne i napredne kurseve. S obzirom na to da škola ima neprofitni karakter i da teži da bude mjesto na kom se razmjenjuju ideje u opuštenom ambijentu, škola nastoji da bude pristupačna svima", napominje Runićeva, otkrivajući da studenti iz istočne Evrope plaćaju 100 evra za učešće u školi uključujući smještaj, a ostali 150.

Za one studente koji ne mogu ni to da priušte, dodaje Runićeva, obezbijeđene su stipendije.

"Dakle, ova ljetna škola nastoji da premosti jaz između Istoka i Zapada, između bogatih i siromašnih univerziteta i da omogući svima da u njoj učestvuju. Za Filološki fakultet, koji je ovogodišnji domaćin škole i koji je sve svoje kapacitete stavio na raspolaganje bez obzira što smo u jeku raspusta i paklenih vrućina, ovakvo iskustvo je neprocjenjivo jer pokazuje da smo kao Univerzitet u stanju da organizujemo akademske događaje međunarodnog karaktera u ljetnom periodu", ističe Marija Runić, pored koje najveće zasluge za održavanje ljetne škole u Banjaluci imaju još dva profesora i tri studenta Filološkog fakulteta: Jasna Jurušić-Roljić, Aleksandra Petrović, Aleksandra Pilipović i Bojan Kovačević, koji su posljednjih nekoliko mjeseci aktivno radili na pripremi i organizaciji.

Posebnu zahvalnost, kako ističu, organizatori duguju Domu "Nikola Tesla", koji je obezbijedio smještaj za učesnike u novom paviljonu, iako je imao ograničene kapacitete.

"Prednost našeg univerziteta kao organizatora je ta što pruža mogućnost da studenti i profesori zajedno rade i žive u kampusu, za koji, inače, svi učesnici imaju samo riječi hvale. Događaji poput ovog su nam veoma značajni jer pomažu vidljivosti i promociji Univerziteta u Banjaluci i stavljaju naš univerzitet na mapu svjetske akademske mreže", priča Marija Runić, zaključivši da nije zanemarivo ni to da grad Banjaluka svojom ljepotom i bogatom turističkom ponudom pruža jedinstven kontekst za vannastavne aktivnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije