Postoje biblioteke u koje se ide da bi se pozajmila knjiga, one u kojima se uči, biblioteke u kojima se kriju istorijski spisi i najveće kulturno blago, ali ima i onih u koje se odlazi samo da bi se divilo njihovom enterijeru i zadivljujućoj igri svjetla i boja najrazličitijih korica i papira.
Čak i ako niste pasionirani ljubitelj knjiga, teško da biste im odoljeli u ovakvom okruženju.
Možda čitanje i učenje ide lakše kada se nađete u zdanju koje svojom pojavom uliva strahopoštovanje. Donosimo vam izbor najljepših biblioteka na svijetu.
Godine 1670. Džeronim Hirnhajm, filozof i teologičar, postao je opat u manastiru Strahov u Češkoj. Njegov najveći rad, koji se očuvao do današnjih dana, bila je izgradnja Teološke biblioteke manastira Strahov u Pragu, koja je završena 1679. godine.
Tokom 17. i 18. vijeka drugi opati su nastavili rekonstrukciju manastira, kao i same biblioteke.
Teološka hala, kako je biblioteka još poznata, dobila je ime po brojnim izdanjima Biblije ili dijelova Biblije napisanih na različitim jezicima. Biblioteka u Strahovu ima više od 200.000 knjiga i važno je odredište za mnoge turiste koji posjećuju Prag.
Biblioteka rijetkih knjiga "Tomas Fišer" je dio Univerziteta u Torontu i nudi najveći broj rijetkih knjiga i spisa u Kanadi.
U njoj se nalaze i arhivi Univerziteta, arhivske državne knjige i djela mnogih poznatih kanadskih pisaca kao što su Margaret Etvud i Robertson Dejvis. Biblioteka nosi ime Tomasa Fišera, koji je emigrirao iz britanske oblasti Jorkšir 1822. godine i postao uspješan trgovac i mlinar.
Osim što je vodio poslove, Fišer je i sakupljao knjige, tako da su 1973. godine njegovi unuci Sidni i Čarls Fišer donirali Univerzitetu u Torontu njegovu kolekciju knjiga koja je sadžavala različte tomove Šekspirovih i djela raznih autora iz 20 vijeka.
U vrijeme kada je Napoleon Bonaparta špartao Evropom, kralj Portugala ga nije dočekao, već je odlučio otići u svoju koloniju u Brazilu. Kralj Johan je otišao sa čitavom svojom svitom i ponio je sve svoje vrijedne predmete, uključujući kolekcije knjiga. Godine 1837. ove knjige su smještene u zgradu napravljenu u specifičnom manuelinskom stilu i postale su osnove današnje biblioteke "Real Gabinete Portuges de Leitura" u Rio De Žaneiru.
U njoj danas ima više od 350.000 knjiga, od kojih mnoge datiraju iz perioda od 16. do 18. vijeka, kao i malu kolekciju slika, skulputura i antičkih novčića.
Gradska biblioteka Sijetla je javna biblioteka ovog velikog američkog grada koja je zvanično otvorena 1890. godine.
Danas ima 26 podružnica koje su smještene u najvećim naseljima grada, dok je centralna zgrada ono što plijeni pažnju mnogih posjetilaca.
Sa 950.000 knjiga i više od 700 zaposlenih biblioteka je smještena u ultramodernoj zgradi i predstavlja jednu od najvećih u SAD.
Biblioteka ima 3,8 miliona različitih multimedijalnih izdanja kao i 1.134 javnih računara koje mogu besplatno koristiti njeni članovi. Ona je i sjedište Nensi Perl, jedne od rijetkih poznatih bibliotekarki u anglosaksonskom svijetu.
Među bibliotekama koje predstavljaju čudesan spoj knjige i arhitekture je i Biblioteka "Espanja" u Kolumbiji. Na brdu iznad kolumbijskog grada Medejin gradska skupština je angažovala poznatog arhitektu Đankarla Macantija da projektuje biblioteku koja će postati značajno mjesta grada.
On je napravio tri zgrade u vidu vještačkog kamenja koje predstavljaju simbol urbanog razvoja ovog grada.
U jednoj zgradi je smještena sama biblioteka, u drugoj kulturni centar, a u trećoj javni centar za druženja.
Ova moderna biblioteka sadrži i informatički centar, umjetničku galeriju i auditorijum i kao centar za njegu tijela.
Najveća zgrada na svijetu za čuvanje rijetkih knjiga i spisa je biblioteka "Bejneke" smještena je američkom gradu Nju Hejvenu.
Zgradu i znatan broj knjiga donirala je bogata familija Bejneke Univerzitetu Jejl.
Zgrada na šest spratova nema prozora, već je prekrivena prozirnim denbi mermerom i u njoj se nalaze knjige koje je Univerzitet štampao prije 1601. godine, zatim knjige iz Latinske Amerike štampane prije 1751. godine i knjige Sjeverne Amerike štampane prije 1821. godine.
Najznačajnije knijge ove biblioteke su 48 originalnih kopija Gutenbergove Biblije.
Benediktinska opatija Admont u Austriji predstavlja jedan od najstarijih manastira u Austriji koji još postoji.
Osnovao ga je 1074. godine nadbiskup Gebard od Slacburga i brzo je postao jedan od najvažnijih manastira Austrije i južne Njemačke.
Od te godine monasi sakupljaju knjige koje su danas smještene u biblioteci manastira Admong na površini od 3.600 metara kvadratnih.
Manastir Admont neki smatraju "osmim svjetskim čudom", a od svih opatija na svijetu njegova biblioteka je najveća.
Ona je izgrađena u baroknom stilu i smatra se najljepšim dijelom manastira.
Biblioteka "Marsijana" u Veneciji je jedna od prvih biblioteka u Italiji koja je građanima nudila besplatan pristup knjigama i spisima.
"Marsijana" je dosta profitirala kada je 1603. godine uveden zakon prema kojem se jedna kopija svake štampane knjige morala dati biblioteci. Njena vrijednost je porasla kada su kolekcije knjiga nekoliko velikih manastira u Veneciji i njenoj okolini predane biblioteci krajem 18. vijeka.
Ona danas ima oko milion štampanih knjiga i 13.000 spisa. Među njima najviše se cijene jedinstvene opere koje je napisao Frančesko Kavali i sonate Domenika Skarlatija.
Biblioteka "Džej Voker", koja se smatra jednom od najljepših privatnih biblioteka na svijetu, prostire se na 340 kvadratnih metara i pored knjiga ima neke zaista jedinstvene stvari, kao što je originalna svemirska sonda "Sputnik".
Inovator i biznismen Džej Voker je napravio biblioteku rijetkih knjiga koje su posvećene ljudskoj imaginaciji.
Knjige optočene rubinima, originalni priručnik za raketu "Saturn 5" i hronološka knjiga "Zapisi smrti" o haranju kuge u Londonu 1665. godine, samo su neke od jedinstvenih stvari koje je Voker sakupio u periodu od 20 godina.
Biblioteka američkog Kongresa je nacionalna biblioteka SAD i najstarija američka institucija.
Smještena u četiri zgrade u Vašingtona predstavlja najveću biblioteku na svijetu po broju knjiga i prostora na policama.
Izgrađena je 1800. godine, a svoju prvu kolekciju knjiga, ukupno 6.487, dobila je od jednog od osnivača SAD, Tomasa Džefersona.
Iako je otvorena za javnost, knjigama mogu prići samo članovi Kongresa, sudije Vrhovnog suda i radnici biblioteke. U njoj se nalazi 22,2 miliona knjiga.