Obrazovanje

Pismo čitalaca: Djecu nećemo viđati 12 sati dnevno

Pismo čitalaca: Djecu nećemo viđati 12 sati dnevno
Foto: Ilustracija | Pismo čitalaca: Djecu nećemo viđati 12 dnevno
N.N.

Apel roditelja JU OŠ "Branko Radičević" Banjaluka svim nadležnim institucijama.

Pismo roditelja prenosimo u cjelosti:

Poštovani,

Obraćamo vam se sa zahtjevom da po principu prioritetnosti, a na osnovu vaših nadležnosti, profesionalne odgovornosti, savjesnosti i povjerenja građanstva koje vam je dodijeljeno, hitno riješite problem sa kojima su suočeni učenici, roditelji i porodice djece koja pohađaju OŠ "Branko Radičević" u Banjaluci.

OŠ "Branko Radičević" Banjaluka je jedna od najvećih škola u Republici Srpskoj, koju u školskoj 2017/18. godini pohađa 1.750 učenika raspoređenih u 67 odjeljenja, od čega je 41 odjeljenje razredne nastave. Od ukupnog broja odjeljenja razredne nastave, 28 odjeljenja je prema važećem rasporedu nastave za ovu školsku godinu obavezno da nastavu u drugoj smjeni pohađa u periodu od 15.10 do 19.25. Ukoliko uzmemo u obzir da svaki razred u prosjeku ima 24 učenika, procjenjujemo da je 672 djece, odnosno porodica suočeno sa višestrukim problemima, koji imaju nesumnjivo nepovoljan uticaj po razvoj djece uzrasta između sedam i 11 godina, kao jednom od najvulnerabilnijih perioda djetinjstva. Samo neki od problema sa kojima će se suočiti na nesvjesnom planu djeca, a na više-manje svjesnom planu roditelji, porodice i društvo u cjelini su sljedeći:

- Nastava u drugoj smjeni će se tokom pet mjeseci (oktobar, novembar, decembar, dio januara, februar i mart) svake druge nedjelje izvoditi u toku kratkodnevice. Djeca će po sutonu i mraku odlaziti u školu, a po mraku će se i vraćati. Bioritam djeteta u poslijepodnevnim časovima nije optimalan za usvajanje znanja. Više od polovine nastavnog gradiva moraće biti usvajano u kasnim poslijepodnevnim i večernjim časovima. Psihomotoričke, psihosenzorne i intelektualne sposobnosti djeteta uzrasta od sedam do 11 godina treba da se podstiču i razvijaju u prijepodnevnim časovima i pristojnim poslijepodnevnim časovima, kako bi bilo moguće stvoriti optimalne uslove za razvoj njihovih urođenih potencijala. Izlaganje intelektualnom naporu djece u kasnim poslijepodnevnim i večernjim časovima narušava fizičko zdravlje i imunitet djeteta, podstiče formiranje nepovoljnog radnog bioritma i neusvajanje radnih navika, gubitak motivacije za učenje i sticanje znanja, što dovodi do negativnih stavova prema školi, slabljenju školskog uspjeha, smanjenom samopouzdanju i mnogim drugim problemima koji su povezani s ovakvim neoptimalnim uslovima učenja i sticanja znanja.

- Navedena organizacija nastave predstavlja veliki problem za odnos djece i roditelja, te porodice u cjelini. Veliki broj djece uzrasta od sedam do 11 godina ima roditelje čije je radno vrijeme od sedam do 15 časova ili osam do 16 časova. To će značiti da roditelji, kada su njihova djeca druga smjena, svoju djecu neće viđati 12 sati dnevno. To im uskraćuje priliku ostvarivanja kontakta s djecom, zadovoljenje njihovih osnovnih potreba, podršku i pomoć u učenju, zajedničku okupljenost porodice. Roditeljima i djeci je tako preostala jedino komunikacija putem informaciono-komunikacionih tehnologija. U tom slučaju dijete neće osjetiti toplinu svojih roditelja, a roditelj neće biti efikasan radnik. Roditelji koji su u boljoj finansijskoj mogućnosti će angažovati tetu koja će njihovom djetetu pomoći oko zadaće, ali nikako neće zamijeniti roditeljsku ljubav. Nemogućnost uspostavljanja interpersonalnih odnosa između roditelja i njihove djece ostavlja djecu prepuštenu samu sebi, podstiče otuđenost djeteta, ne zadovoljava djetetove potrebe za sigurnosti, ljubavlju i pripadanjem, time direktno dovodeći cjelokupnu porodicu u visoki rizik disfunkcionalnosti.

- Uslovi održavanja nastavnog procesa izrazito nepovoljno utiču na djecu sa posebnim potrebama, čiji roditelji pored svih navedenih problema imaju i problem organizacije tretmana svoje djece.

- Nastavni planovi i programi ne prate savremene standarde usvajanja znanja i potrebe djece. Umjesto funkcionalnih, djeca u našem obrazovanju stiču samo reproduktivna znanja. Funkcionalna znanja možemo podstaći neformalnim obrazovanjem kroz organizaciju vannastavnih aktivnosti. Međutim, naša škola iako smo sigurni da zna kako, o istome ne može razmišljati zbog nedostatka vremena i prostora. Takođe, naša škola nije u mogućnosti da djeci razredne nastave obezbijedi sedmičnim nastavnim planom predviđena tri nastavna časa fizičke kulture i sporta. Svjesno je nastavno osoblje, kao i mi roditelji, da su fizička kultura i neformalno obrazovanje u uzrastu od sedam do 11 godina veoma važan faktor zdravog dječjeg fizičkog i mentalnog razvoja. U tom slučaju, roditelji su prinuđeni da djeci obezbijede fizičku aktivnost i neformalno znanje izvan škole. Pohađanjem druge smjene djeca će morati da se odreknu vannastavnih aktivnosti, pohađaju ih bez kontinuiteta ili da ih pohađaju u periodu između 20 i 22 časa u stanju pretjerane psihofizičke izmorenosti. Sve tri opcije su nepovoljne, ali će roditelji birati između jednog od tri nesrećna rješenja.

 - Mogućnost održavanja adekvatnih higijenskih uslova u školi u veoma kratkom roku između nastavnih smjena je svedena na minimum i može da predstavlja visok rizik po očuvanje zdravlja djece i nastavnog osoblja.

- Broj djece u školi na raspoloživ fizički prostor je daleko od optimalnih standarda potrebnih za obezbjeđivanje kvalitetnih uslova izvođenja nastavnog procesa.

- Pored učenika, roditelja i porodica, problem imaju i učitelji. Već suočeni sa neadekvatnom i obimnom nastavnom građom, neprilagođenom dječjem uzrastu, sada je pred njih postavljen i problem prenošenja znanja djeci u vrijeme kada djeca nisu sposobna da adekvatno usvoje ista. Učiteljska motivacija za rad će opadati, a kako će se oni nositi sa djecom fiziološki nefunkcionalnom za rad, samo oni znaju.

- Problem ima i Uprava škole koja ne može da se sama, bez vaše i naše efikasne pomoći suoči sa stvarnim fizičkim nedostatkom prostora za izvođenje nastave. Apelovala je, učinila sve što je u njenoj nadležnosti i sada joj je preostalo da se sama suočava s opravdanim optužbama mnogobrojnih roditelja, koji svako na svoj način pokušavaju riješiti problem. Nije im lako i treba im efikasna podrška.

Šteta je već nastala. Ne govorimo o mogućim problemima, već ukazujemo na one koji su već nastali i koji zahtijevaju hitnu posvećenost svih nadležnih. Stavljajući materijalno-tehničke mogućnosti škole, kao prioritetnih, ispred interesa djeteta i organizovanjem nastave djeci mlađeg osnovnoškolskog uzrasta u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima ozbiljno se krši Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju Republike Srpske (posebno u članovima 5, 6, 7 i 8.) i Konvencija o pravima djeteta (posebno čl. 5, 6 i 24) čime se:

  • narušava cilj osnovnog vaspitanja i obrazovanja u Republici Srpskoj,
  • uskraćuju jednaka prava i jednake mogućnosti obrazovanja,
  • onemogućava razvoj kompetenci do ličnog maksimuma,
  • ozbiljno narušava fizički i mentalni razvoj djece uzrasta od sedam do 11 godina,
  • ruši institucija porodice, roditeljske obaveze i odgovornosti,
  • ne poštuje zaštita principa najboljeg interesa djeteta,
  • obrazovni proces se ne usklađuje sa potrebama i psihofizičkim razvojem djeteta i
  • nepovoljno utiče na fizičko i mentalno zdravlje djeteta.

S jedinom i isključivom željom da zaštitimo interese naše djece i porodice, zahtijevamo da se hitno, ozbiljno i odgovorno posvetite rješavanju navedenog problema donošenjem plana rješenja i odluka o njegovom izvršenju. Očekujemo da nas o istima pravovremeno informišete.

Posljedice nereagovanja, nečinjenja i izbjegavanja profesionalne odgovornosti u narušavanju prava i interesa djeteta predstavljaju ozbiljnu povredu međunarodnih i domaćih akata. Stoga apelujemo da bez prebacivanja institucionalne odgovornosti, po hitnom postupku, iznađete rješenje problema i odmah ga sprovedete, te tako pomognete djeci, roditeljima, porodici i školi u ostvarivanju jednakih prava i mogućnosti obrazovanja.

S poštovanjem,

roditelji djece 1. večernje osnovne škole u Republici Srpskoj

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije