BANJALUKA, SARAJEVO - Po nova znanja i iskustva studenti sa univerziteta u Bosni i Hercegovini sve češće kroz studentske razmjene idu u inostranstvo, a iako su im vrata Evrope već otvorena, ulazak BiH u Evropsku uniju donio bi im nove mogućnosti.
Prije svega veći pristup fondovima, projektima i mobilnostima iz različitih programa Evropske komisije.
Svoju priliku za sticanje znanja, ali i prijateljstava kroz "Erasmus+" projekat već je iskoristila Anastasija Đorđa Bosančić iz Banjaluke, studentkinja banjalučkog Univerziteta i mladi evropski lider, koja u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da je znala, čim je upisala fakultet u Banjaluci, da jedan semestar želi provesti na "Erasmus+" akademskoj razmjeni.
"Tokom moje druge godine fakulteta, 2024. godine, otišla sam na razmjenu na Univerzitet u Bolonju i tamo sam provela semestar od šest mjeseci i ostala još nekoliko mjeseci da radim akademsko istraživanje. Moji utisci sa akademske razmjene na Univerzitetu u Bolonji su fenomenalni. Zaista, razmjena ne samo da mi je donijela novo iskustvo, naučila me mnogo o samostalnom životu, već mi je prosto ponudila da imam priliku da učim i radim na engleskom jeziku, da stičem nova akademska znanja na jednom tako prestižnom univerzitetu", priča nam Bosančićeva i dodaje da je tokom tih mjeseci stekla prijatelje za cijeli život.
Prema njenim riječima, svako bi trebalo da iskoristi prilike koje nudi "Erasmus+".
"Mislim da bi svako tokom svog studiranja trebalo da ode barem na jedan semestar negdje u inostranstvo kako bi proširio svoje vidike, stekao neke nove vještine koje ostavši u svojoj sredini ne bi mogao steći i mislim da je posebno važan taj aspekt upoznavanja drugih ljudi, drugih kultura, kako bi se postigla širina", kaže ona za "Nezavisne novine".
Kao mladi evropski ambasador, Bosančićeva se zalaže za ulazak BiH u EU, međutim, prema njenom mišljenju, BiH se posljednjih godina zatvara prema svijetu.
"Svjesna sam izazova i prepreka koje taj put nosi, ali benefiti koje bi to članstvo donijelo, pogotovo mladim ljudima, za mene su nemjerljivi. Dovoljan argument je to da bi mladi ljudi mogli slobodno i sa privilegijama da se kreću po državama EU, da se besplatno školuju na inostranim institucijama i da bi ispunjeni kriterijumi u smislu demokratije, vladavine prava, inovacija, tehnološke revolucije donijeli mladim ljudima mogućnost da napreduju", ističe ona za "Nezavisne novine".
Da su "Erasmus+" razmjene popularne, potvrđuju i podaci sa banjalučkog Univerziteta, odakle su za "Nezavisne novine" potvrdili da je lani ukupno 187 studenata i osoblja učestvovalo u razmjenama u oba smjera.
"Što znači da su naši studenti, nastavnici i administrativni radnici odlazili na studijske i nastavničke boravke u inostranstvo, a istovremeno su Univerzitet posjećivali učesnici sa partnerskih institucija, čime se značajno doprinosi međunarodnoj razmjeni znanja i iskustava", navode oni, dodajući da je 70 studenata otputovalo na razmjene kroz "Erasmus", dok je 10 studenata došlo na Univerzitet u Banjaluci.
Takođe, sa ovog univerziteta ističu da je u okviru CEEPUS mreže realizovano 138 razmjena studenata i osoblja, što, kako kažu, dodatno osnažuje akademsku saradnju i povezanost sa evropskim univerzitetima.
"Najčešće birane destinacije za razmjene bile su Češka Republika, Italija, Španija, Grčka, Francuska, Belgija i Njemačka, što pokazuje bogatstvo kulturnih i akademskih iskustava koja naši učesnici stiču kroz ove programe", ističu sa Univerziteta, dodajući da "Erasmus+" program igra ključnu ulogu u razvoju međunarodne akademske saradnje, jer omogućava studentima, nastavnicima i osoblju sticanje novih znanja, profesionalnih vještina i kulturnih iskustava.
Inače, Bosna i Hercegovina trenutno ima status u "Erasmus+" programu kao "treća zemlja koja nije pridružena programu".
"Status neke zemlje u 'Erasmus+' programu nije direktno vezan za njen status u pogledu pridruživanja Evropskoj uniji, već za njenu opredijeljenost i spremnost punopravnog učešća u 'Erasmus+' programu. Punopravno učešće u 'Erasmus+' programu donosi nešto šire mogućnosti za institucije i organizacije kao što su pristup svim mogućnostima koje nudi 'Erasmus+' program, mogućnost apliciranja i koordiniranja projekata u kojima trenutno možemo biti partneri. Ulazak BiH u EU bi značio veći pristup fondovima, projektima i mobilnostima iz različitih programa Evropske komisije pa tako i Erasmus+' programa. To bi svakako doprinijelo širenju mogućnosti za institucije i organizacije u BiH na različitim poljima kao i sticanje iskustva rada na projektima Evropske komisije", ističu za "Nezavisne novine" iz Kancelarije 'Erasmus+' programa Evropske unije u Bosni i Hercegovini.