BIJELJINA - U Republici Srpskoj sve je veća zainteresovanost za učenje ruskog jezika, ne samo u svrhu ličnog obrazovanja, već i zbog promijenjene ekonomske situacije, odnosno povećanog priliva ruskog kapitala u Srpsku.
Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture Srpske, u školskoj 2012/2013. godini u 65 osnovnih škola ruski jezik je izučavalo 9.914 učenika, dok djeca u srednjim školama nastavljaju da ga uče kao drugi strani jezik.
U pojedinim dijelovima Srpske ruski jezik održan je zahvaljujući nastavnom kadru, pa je tako u Hercegovini zastupljen i u osnovnim i srednjim školama. Profesor ruskog jezika Milica Vučinić smatra da u njemu leži perspektiva zbog sve većeg prisustva ruskog kapitala u Srpskoj, navodeći kao primjer projekat gasovoda "Južni tok".
"Više nije - 'priča se, priča', nego stvarno Rusi dolaze i presrećna sam zbog toga. Ruski jezik se sada vraća. Mislim da će se situacija normalizovati i da će ga sve više biti i tako treba, jer je to divan slovenski jezik", napomenula je Vučinićeva.
Povećana zainteresovanost i potreba za učenjem ruskog jezika evidentna je i kod starije populacije, pa u sredinama gdje se organizuju kursevi ovog slovenskog jezika većinu polaznika čine intelektualci.
"Polaznici kursa su većinom inženjeri, profesori, ljekari, novinari, studenti...", rekla je profesor ruskog jezika u penziji Slavica Antić, koja u Bijeljini vodi kurs ruskog jezika, u organizaciji lokalnog udruženja građana srpsko-ruske zajednice "Zavjet".
Ona je navela da se polaznici ovog kursa spremaju po udžbenicima Instituta Puškin iz Moskve, te da po završetku kursa u Ruskom domu u Beogradu imaju mogućnost polaganja ispita i dobijanja najprestižnije diplome za ruski jezik u svijetu.
Takođe, imajući u vidu značaj ruske kulture na globalnom planu, a i kao rezultat razvoja odnosa Republike Srpske i Rusije, u Banjaluci je prošle godine otvoren Ruski kulturni centar, koji je do sada uspostavio saradnju sa brojnim centrima kulture u Ruskoj Federaciji.
"Između ostalog, ostvarena je saradnja sa državnim univerzitetom iz Njižneg Novgoroda, što mladima iz Srpske nudi mogućnost školovanja na jednom od najprestižnijih ruskih univerziteta", rekla je Srni koordinator Ruskog kulturnog centra Natalja Milaković.
Ona je navela da se u stalne aktivnosti ovog centra, jedinog takve vrste u BiH, ubraja organizovanje kurseva ruskog jezika, a da je ove godine čak 138 polaznika, dok su organizovane i radionice za djecu.
"S posebnim zadovoljstvom ističem da su u nastavu uključeni i najmlađi", rekla je Milakovićeva i istakla da se u dječijoj školi, osim ruskog jezika, uči i o kulturi, tradiciji i običajima ruskog naroda.
Milakovićeva je podsjetila da u Srpskoj , ali i u BiH, postoji samo jedan Ruski centar Fondacije "Ruski mir", koju je osnovao predsjednik Rusije Vladimir Putin za promociju ruskog jezika u svijetu, ali da je planirano da uskoro bude otvoren Kabinet ruskog jezika u Modriči.
U Istočnom Sarajevu kurseve ruskog jezika organizuje Matična biblioteka, u kojoj ističu da su za najmlađe kursevi besplatni. "Za odrasle smo primorani da usluge naplaćujemo, jer angažujemo honorarne saradnike, tako da je to obično jedna grupa od oko 10 polaznika", navode iz biblioteke, koja organizuje izložbe, književne večeri posvećene velikim ruskim piscima, a posjeduje i skroman fond knjiga na ruskom jeziku.
Direktor Centra za kulturu u Istočnom Novom Sarajevu Nedeljko Zelenović ističe da, po pitanju učenja ruskog jezika, više nije riječ o ljubavi srpskog naroda prema Rusiji, već je evidentna potreba za poznavanjem ruskog jezika u Srpskoj zbog sve više poslovnih i drugih kontakata sa Rusijom.
"Sve više pričamo o saradnji sa Rusijom, sve je više ruskih firmi koje dolaze na ove prostore, a mi ruski ne učimo? Nisam time zadovoljan", rekao je Zelenović.
On je podsjetio da Centar za kulturu svake godine organizuje revije ruskog filma, koje su izuzetno posjećene, kao i da je pokrenuo inicijativu da se u Istočnom Sarajevu organizuju Dani ruske kulture.
Inspektor-prosvjetni savjetnik za ruski jezik u Pedagoškom zavodu Republike Srpske Momir Lakić saglasan je da postoji potreba za znanjem ruskog jezika i da je svake godine više zainteresovanih učenika, ali je ocijenio da, ipak, još nije dovoljno zastupljen u školama u Srpskoj.
On je napomenuo da je ruski jezik više zastupljen u školama u istočnom dijelu Srpske, da je zapadni dio većinom germanizovan još 1980-tih godina, te da ruski jezik teško ulazi u obrazovanje zbog već formirane strukture nastavnog kadra, a i politike škola.
On je naveo da je nastavni kadar ruskog jezika u Republici Srpskoj završio pedagoške akademije ili fakultete davno, još prije proteklog rata, i da od tada nije bilo novih profesora, niti organizovanog studija za ruski jezik u cijeloj Srpskoj - do prije par godina.
"U Banjaluci je ove godine upisana druga generacija. Na Panevropskom univerzitetu Apeiron imamo već četvrtu generaciju i za koju godinu, možda već iduće, imaćemo u Srpskoj profesore sa tog univerziteta", dodao je Lakić.
On se nada da će se situacija promijeniti na bolje, jer su novi resorni ministar i direktor republičkog Pedagoškog zavoda više naklonjeni tome u odnosu na njihove prethodnike.
"Vjerujem da se ruski jezik vraća na veliku scenu, tamo gdje mu je i mjesto", istakao je Lakić.