BANJALUKA - Profesori desetak banjalučkih fakulteta idu u štrajk i neće držati predavanja ako bude usvojen Zakon o visokom obrazovanju u sadašnjoj verziji.
Vitomir Popović, dekan Pravnog fakulteta, kaže da je prednacrt potpuni promašaj i da su neka od rješenja, poput onog da rektor imenuje dekane - nedopustiva.
"Najmanje deset fakulteta se dogovorilo da će, ako to ne bude prihvaćeno, stati sa radom. Dakle, ići ćemo u štrajk i studenti i nastavnici i svi ostali, i onda tražiti mnogo radikalnije mjere samo da spasimo ono što se zove visoko obrazovanje RS", rekao je Popović.
S njim se slaže i dekan Mašinskog fakulteta, Darko Knežević. Na adresu Ministarstva prosvjete poslao je svoje primjedbe. Fakulteti, tvrdi, neće biti pravni subjekti, i neće moći da raspolažu vlastitim prihodima, a ostaće i bez asistenata.
"Predviđeno je da asistent može da bude biran samo u jednom izbornom periodu, bez prava reizbora. Doduše, moguć je jedan reizbor, ako u međuvremenu doktorira. To na tehničkim fakultetima jednostavno nije moguće. Nemoguće je za pet godina doktorirati", smatra Knežević.
U sindikatu obrazovanja priznaju da su od mnogih i iz Istočnog Sarajeva i iz Banjaluke dobili zamjerke i prijedloge. Iz Ministarstva prosvjete samo pisano poručuju da nemaju konačni tekst zakona, i da su i dalje otvoreni za sve sugestije.
Predstavnici studenata još ne znaju da li će na ulice, jer nisu sigurni kakav će biti ishod pregovaranja. Po njima je prvobitna verzija prednacrta bila dobra.
"Na šta će to na kraju ličiti kada bude poslato u skupštinsku proceduru, to u ovom trenutku ne možemo reći. Mi se samo bojimo političkog uplitanja, onog što nema veze sa visokim obrazovanjem", kazao je Ratko Savić iz Unije studenata RS.
Dok kod nas konstantno postoje nesuglasice ko će kontrolisati novac, fakulteti ili samo univerzitet, na međunarodnom planu je sasvim druga slika. Tamo je glavna tema kvalitet nastavno-naučnog procesa. Potvrda da imamo i fakultete koji su vrijedni pažnje stigla je sa nedavnog Svjetskog foruma dekana pravnih fakulteta u Madridu. Nakon takvih iskustava, postalo je i jasnije šta još treba da se unaprijedi.
"Nama nedostaje još dodatno obrazovanje u oblasti stranih jezika. Nastojaćemo da uvedemo i francuski i njemački, naravno, i da omogućimo da studentima da se opredijele za koji onaj jezik žele", kazao je Vitomir Popović, dekan Pravnog fakulteta u Banjaluci.
Hoće li sve zainteresovane strane naći zajednički jezik o novom zakonu ili slijedi štrajk? Na potezu je ministrastvo prosvjete koje treba sa konkretnim tekstom da izađe pred Vladu.
Vođeni dosadašnjim iskustvom studentski predstavnici sumnjaju da će zakon ugledati svjetlost dana prije početka naredne akademske godine.
(NN/ATV)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.