NOVI GRAD - Mnogi značajni rezultati iz svijeta nauke ostanu u sjeni drugih dešavanja u društvu: što od sportskih, što do političkih dešavanja. Jedan od tih velikih rezultata je i treće mjesto na uglednom takmičenju iz simboličke regresije, koje je održano prošli mjesec u Lisabonu.
Upravo su ovaj veliki rezultat ostvarili Marko Đukanović iz Novog Grada, docent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, i njegov kolega Aleksandar Kartelј.
Kako je Marko Đukanović rekao u razgovoru za "Nezavisne novine", radi se o takmičenju koje se tradicionalno održava u sklopu međunarodne konferencije "Genetic and Evolutionary Computation Conference (GECCO)".
"Prije same konferencije bavili smo se problematikom simboličke regresije (SR), gdje smo objavili rad u renomiranom časopisu u vezi s našim algoritmom (RILS-ROLS) predstavljajući tada najbolje rezultate u literaturi. Nedugo zatim, jedan od organizatora takmičenja je primijetio naš rad i pozvao nas da se takmičimo na ovu temu. Inače, ovo je međunarodno takmičenje, gdje mnogi stručnjaci iz oblasti vještačke inteligencije i mašinskog učenja uzimaju učešće, kako na konferenciji, tako i na takmičenjima koja se organizuju u sklopu nje same", objasnio je Đukanović.
Ističe da je ove godine učestvovalo deset timova i da je to prilika kada se vodeći naučnici sastanu na jednom mjestu i razmjenjuju ideje.
"Vidjećemo šta nosi budućnost, u nauci nikad ne možeš da znaš dokle možeš da stigneš i to je upravo draž svega. Uvijek kažem i svojim studentima da se slobodno prepuste afinitetima. Vrijedno učite, radite, trudite se i svaki dan biće sve bolji. Budite pošteni, razmišljajte svojom glavnom, budite samokritični, kao i kritični prema društvu i društvenim pojavama. Iznosite svoje mišljenje, poslije naravno duboke analize istoga. Samo na taj način svi zajedno možemo napredovati u jedno bolje društvo", smatra Đukanović.
Upravo je i on od malih nogu volio da računa i, kako kaže, logika mu je generalno uvijek bila jača strana, posebno matematika, prirodne nauke poput fizike i hemije, gdje je osvajao nagrade na mnogim takmičenjima, koje su nastavile da pristižu i nakon završetka masterskih i doktorskih studija.
"U toku fakulteta zavolio sam i informatiku i shvatio da je primjenjivanje matematike, konkretno u računarskim naukama, nešto čime želim da se bavim. Prije završetka samog fakulteta rečeno mi je da će PMF da raspiše konkurs za asistenta i da mogu da se prijavim, što sam i učinio. Nedugo zatim sam izabran u svojstvo asistenta i kroz taj posao sam shvatio da je to zanimanje kojim želim da se bavim. Želja za razumijevanjem složenih koncepata iz matematike i informatike, objašnjavanje tih koncepata drugim ljudima, te primjenjivanje istih na rješavanje složenih problema je nešto što je odredilo to da idem za daljim usavršavanjem svojih matematičkih i računarskih kompetencija, konkretno kroz doktorske studije iz računarstva u inostranstvu", kaže Đukanović i dodaje da je izuzetno zahvalan profesoru i naučniku Gunteru Raidlu na mentorstvu i podršci.
Na fakultetu predaje uglavnom informatičke i predmete vezane za primijenjenu matematiku, a prošle godine je proglašen i za dobitnika Dunavske nagrade za mladog naučnika, koju su ustanovili austrijsko Savezno ministarstvo za obrazovanje, nauku i istraživanja i Institut za Dunavski region i centralnu Evropu.
"To je jako značajno međunarodno priznanje. Značaj je velik jer time mi je odato priznanje za mukotrpan rad kroz prethodnih pet godina, koje nisu bile lake. Uspjeh u nauci je uvijek popraćen učenjem iz niza neuspjeha, a njih nekad lakše, a nekad teže prihvatite. Dodatno, ovo znači da sam na dobrom putu u svojoj karijeri te treba dalje da vrijedno radim, stičem nova znanja, dijelim ih i mentorišem mlađi kadar", smatra Đukanović.
Dodaje da je sa kolegom Aleksandrom Karteljom ove godine u Kragujevcu dobio nagradu za najbolјi naučni rad na Internacionalnoj konferenciji o primijenjenoj umjetnoj inteligenciji, o kojoj se sve više priča u medijima.
"Moram zahvaliti Aleksandru na njegovom radu te odati priznanje za inovativnost njegovih ideja. S njim je jako lijepo raditi. Vještačka inteligencija, kao i svaka druga stvar, nije niti apsolutno pozitivna niti apsolutno negativna i sve zavisi od toga kako je primjenjujete. Sigurno je da može da pomogne, da poveća produktivnost i efektivnost u proizvodnji, robotici, da ubrza proces učenja. Nažalost, ona se može koristiti i za neke druge stvati poput varanja i prisvajanja zasluga. Ja vjerujem da je korištenje tehnologija poput ChatGPT alata nepovratan proces i da će se s vremenom povećavati njegova uloga. Međutim, čovjek je i dalje savršenije biće od ovakvih alata. Za skok u razvoju evolucije čovječanstva vi trebate maštu, inspiraciju, instikt, emocionalnu inteligenciju, što strojevi nemaju", objašnjava ovaj mladi naučnik, koji uzore u nauci vidi u svojim mentorima Kristijanu Blumu i Gunteru Raidlu.
"Njihova posvećenost nauci je nešto što ne vidim, nažalost, u našem društvu često, gdje je sve bazirano na nekoj formalnosti ispunjavanja nekih kriterijuma u svrhu napredovanja, a ne da se nauka promoviše, širi i da se mlađi mentorišu. Mladima uvijek kažem da ako vole nauku i imaju afiniteta, da taj instinkt slijede. Nakon toga analizirajte da li je nauka baš za vas. Ako je odgovor da, idite za naukom, nećete pogriješiti", zaključio je Đukanović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.