Obrazovanje

Pratite nas na Google news

Profesori ukazuju na problem: Klikom đaci površno savladavaju lekcije

Profesori ukazuju na problem: Klikom đaci površno savladavaju lekcije
Foto: Ilustracija | Profesori ukazuju na problem: Klikom đaci površno savladavaju lekcije
Marija Gajić

BANJALUKA - Skraćene verzije školskih lektira, lekcije, te odgovori na pitanja na testovima i kontrolnim radovima đacima su uveliko dostupni na internetu i mnogi na taj način površno savladavaju gradivo, dok profesori ukazuju na problem takvog instant znanja i preduzimaju razne mjere da učenike vrate na put knjige.

Ipak, sociolozi ukazuju i da se nastava mora prilagoditi modernom dobu, te preći jednim dijelom na video-klipove.

Na brojnim sajtovima đacima su dostupne prepričane lektire koje profesori traže da pročitaju, poput "Ane Karenjine", "Nečiste krvi", "Seoba" i mnogih drugih. Za ove lektire potrebno je i do 15 dana da ih pročitaju, dok kada je u pitanju prepričana onlajn verzija, dovoljno je 15 minuta. Na tim sajtovima lektire su prepričane od uvoda pa sve do raspleta i zapleta, sa spiskom glavnih likova i svega ostalog što je učeniku potrebno, odnosno što ga profesor može pitati tokom ispitivanja.

Jedna učenica iz Banjaluke kaže da iako voli da čita, u školi ima dosta obimnih lekcija iz drugih predmeta pa je teško sve naučiti kako treba.

"Neke lektire imaju stotine stranica pa sam tako jednu našla u skraćenoj verziji na internetu. Ne odobravam to, ali je nekad parola snađi se", kaže ona.

Direktori škola kažu da se trude da ovaj problem brzog, ili takozvanog instant znanja, riješe i da to nije lokalni, već globalni problem.

Duško Ðurić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Semberija, kaže da je evidentno da učenici traže način kako bi lakše došli do znanja.

"Činjenica je da su moderna tehnologija i tehnološki procesi doveli do toga da je znanje postalo dostupno i da je prerađeno na dimenziju nužnosti, tako da je to problem protiv kojeg se definitivno treba boriti jer se tako gubi sistematika znanja", istakao je Đurić za "Nezavisne".

Dodao je da profesori đake koji zloupotrebljavaju internet na taj način sankcionišu ukoliko utvrde da se dešava povreda učeničkih obaveza.

Ljuban Bajić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Banjaluka, naglasio je da djeca na internetu najčešće traže i koriste skraćene verzije lektira, iako profesori insistiraju na tome da ih pročitaju, a ne da prepisuju.

"Profesori lako prepoznaju da li je neki učenik zaista pročitao lektiru ili je samo pročitao skraćenu verziju na internetu. Ipak, internet se može korisno primijeniti u nastavi, ali njegovoj zloupotrebi kako bi prepisivali pokušavamo stati ukraj, poput oduzimanja telefona na kojem koriste internet i opomenom", ističe Bajić.

Spasoje Vasiljević, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj, kaže da su imali učenike koji su se koristili skraćenim verzijama lektira, putem filmova ili na neki drugi način, ali da su ovaj problem regulisali.

"Djeci smo, nakon nekoliko razgovora na sastanku Aktiva direktora, skrenuli pažnju i primjenjuje se sasvim drugačiji način ispitivanja, tako da se zna da li je lektira pročitana", rekao je Vasiljević.

Mišo Pešić, direktor Gimnazije "Jovan Dučić" u Trebinju, kaže da učenici na primjer nemaju ništa od toga što će pročitati kratku verziju lektire kada će na času profesor, ako dobro radi svoj posao i traži znanje, procijeniti na osnovu detalja da li je učenik zaista čitao ili nije.

Ivan Šijaković, sociolog, smatra da se moramo pomiriti sa situacijom da se potpuno izmijenio trend obrazovanja, odnosno promijenili su se prioriteti i sistem vrijednosti, te da je sve manje učenika koji čitaju trend koji se ne može ispraviti.

"Stvar je samo da nastavnici, profesori i kreatori školskog sistema nastavu prilagode deci i da se manje zahteva od njih, nego što je to bio slučaj ranije. Mladi su stalno na društvenim mrežama i mogu da reaguju samo na ono što je lajk i dislajk i neke kratke poruke", stav je Šijakovića.

Dodao je da je budućnost u tome da profesori skrate lekcije ili da polako počnu koristiti video-klipove kako bi učenici to mogli da slušaju na mobilnom telefonu dok putuju na nastavu.

"Prosto era 21. veka donosi potpuno nešto drugo i oni ako žele da se upoznaju s nečim ili nekim književnim delima, imaće aplikacije za to u kojima će sve to biti sadržano. Jer oni danas za vrlo kratko vreme moraju zapamtiti mnogo stvari, a stalno im nad glavom 'visi' to da se uklope u digitalno doba", pojasnio je Šijaković.

Rekao je da je "došlo vrijeme da se oprostimo od narativnog života i kulture i da prihvatimo tu kratku kulturu sad i odmah".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije