SARAJEVO - Nakon što je to Kanton Sarajevo uradio 2010. godine, samo u Unsko-sanskom i Bosanskopodrinjskom kantonu od iduće školske godine biće obavezno srednje obrazovanje u trajanju od dvije godine.
Alarmantno je što su procjene da u FBiH oko 42 odsto radno sposobnog stanovništva nema srednju ili čak ni završenu osnovnu školu, a trećina nezaposlenih su nekvalifikovani radnici.
Kao glavnu prepreku za uvođenje obaveze pohađanja srednje škole bar u trajanju od dvije godine nadležni u preostalim kantonima navode nedostatak finansijskih sredstava, s obzirom na to da bi za uvođenje obaveznog srednjeg obrazovanja bilo potrebno osigurati novac za, između ostalog, prevoz učenika.
"Zasad ne razmatramo tu mogućnost zbog finansija. Zakon o pripadnosti javnih prihoda srozao nas je na dno po plaćanju i uvođenje obveznog srednjeg obrazovanja nikako nam nije prioritet", kazao je Ivo Jelušić, ministar obrazovanja Posavskog kantona.
Da su problem finansije, odgovorili su i iz Livanjskog, Srednjebosanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona, uz opasku da nemaju ni procjenu koliko bi trebalo novca s obzirom na to da, bar u SBK, na postojeće školstvo ide više od 60 odsto budžeta Ministarstva.
Za razliku od njih, u Zeničko-dobojskom kantonu su procijenili da bi im za ovo trebalo oko sedam miliona KM. Kanton Sarajevo, jedini koji je uveo obavezno srednje obrazovanje u trajanju od dvije godine, za ovo izdvaja oko dva miliona KM godišnje, najvećim dijelom za troškove prevoza učenika.
Podsjećanja radi, federalni revizori u posljednjem izvještaju o radu kantona, za 2011. godinu, nisu dali pozitivnu ocjenu nijednom. Ukazano je da kantonalne vlasti loše upravljaju javnim novcem i rasipaju, te su kantoni napravili više od 207 miliona KM akumuliranog deficita budžeta, dok je na plate službenika, namještenika, funkcionera i ostalih samo u 2011. godini potrošen 927,1 milion KM.
Azra Delić, stručni savjetnik za obrazovanje USK, i Dževad Adžem, ministar obrazovanja BPK, istakli su da uvode obavezno srednje obrazovanje jer će to povećati nivo obrazovanosti i omogućiti mladima da steknu neku kvalifikaciju i budu konkurentni. Za učenike će biti osiguran prevoz.
"Očekujemo da će možda i nastaviti školovanje i nakon te dvije godine jer će biti izrađeni programi koji će obezbijediti osposobljavanje. Nemamo još podataka koliko će novca biti potrebno za obavezno srednje obrazovanje, ali oni neće biti veliki", dodala je Delićeva.
Đevad Hadžić, predsjednik Sindikata srednjeg obrazovanja FBiH, rekao je da je njihova želja i zahtjev da srednje obrazovanje bude obavezno i dostupno svima jer mladi onda dobijaju neku stručnu kompetenciju i nisu prepušteni ulici.
"Jedan od osnovnih razloga što djeca ne završavaju srednje škole je novac. Svjedok sam da u porodicama gdje ima više djece roditelji isključuju uglavnom djevojčice iz škole jer ne mogu plaćati dvije karte za prevoz od po 150 KM. Zato je potreno da srednje obrazovanje bude besplatno", istakao je Hadžić.
U Ministarstvu obrazovanja FBiH ističu da se uvođenjem obaveznog srednjeg obrazovanja može očekivati smanjenje stope nezaposlenosti, ali i stope kriminaliteta. Po dostupnim podacima, stopa upisa u srednje škole je 76 odsto.
"Argument više za uvođenje obaveznog srednjoškolskog obrazovanju u trajanju od barem dvije godine proizlazi iz činjenice da su potrebe i zahtjevi tržišta rada sve kompleksniji, a od radnika se očekuju sve sofisticiranija znanja, vještine i kompetencije, koje se u najvećoj mjeri stiču kroz formalne vidove obrazovanja", naglasili u ovom federalnom ministarstvu.
Pismenost na dnu
Prema anketi o radnoj snazi, koju je 2011. godine objavila Agencija za statistiku BiH, u FBiH od 1,6 miliona radno sposobnog stanovništva čak 42,1 odsto, ili 678.000, ima završenu samo osnovnu ili ni tu školu.
Stručnjaci su ranije upozoravali da je pismenost stanovništva BiH, po evropskim standardima, na najnižem nivou.