SARAJEVO - U udžbenicima u Bosni i Hercegovini nema spornih sadržaja i govora mržnje, rekli su zvaničnici u Sarajevu i Banjaluci.
U Bosni i Hercegovini postoji čak 12 obrazovnih programa, za Republiku Srpsku, 10 kantona u Federaciji BiH i distrikt Brčko, ali je postignut jedinstven dogovor da se iz udžbenika uklone svi sporni sadržaji.
Poslije rata godinama se radilo na uklanjanju uvredljivih formulacija iz udžbenika i knjiga, kao i na sprečavanju diskriminacije u školama i obrazovnim sistemima.
Direktor Pedagoškog zavoda Republike Srpske Mirko Banjac kaže da se na tome radilo dugo, ali da uspjeh nije izostao.
Prema njegovim tvrdnjama, trenutno u udžbenicima nema uvredljivih sadržaja, niti bilo kakve diskriminacije u cijeloj BiH.
"Formirana je komisija od svih nadležnih i stručnih predstavnika koja je godinama radila na tome, posebno na nacionalnim predmetima, koji su specifični u BiH. Rezultati nisu izostali", tvrdi Banjac.
Dodaje da se strpljivo radilo i da trenutno u BiH mogu biti zadovoljni kako je to pitanje riješeno.
"Postoje zajednička jezgra za udžbenike, a u potpunosti je ispoštovana i jezička, kulturna i nacionalna specifičnost naroda u BiH", kaže Banjac. "Razlike postoje kod pojedinih istorijskih događaja, ali one nisu uvredljive. To je stvar tumačenja i pogleda na pojedine istorijske procese."
On potvrđuje da se u udžbenicima nacionalnih predmeta ne stavlja veliki akcenat na posljednja, ratna dešavanja, navodeći da je to ostavljeno istoriji i istoričarima, koji s distance treba da daju svoje stavove o zbivanjima u regionu.
Pomoćnik ministra za civilne poslove BiH za oblast obrazovanja Esma Hadžagić kaže da BiH, kao država, prema Dejtonskom sporazumu, ima samo ulogu koordinacije u obrazovnom sistemu, koja je u nadležnosti RS, 10 kantona i disktrikta Brčko.
I ona kaže da se godinama radilo na uklanjanju uvredljivih sadržaja i jezika mržnje iz udžbenika i da se na tom polju dosta učinilo.
"Danas možemo reći da su iz udžbenika nestali sporni sadržaji", kaže ona i dodaje da je na nivou BiH donijeto pet "krovnih zakona" i isto toliko obrazovnih strategija, koje su usklađene sa evropskim normama i standardima. Hadžagić ističe da njihova primjena sprečava bilo kakvu diskriminaciju, a formirane su i tri agencije za obrazovanje koje donose zajednička jezgra za obrazovni sistem.
Kada je u pitanju upotreba jezika u medijima i javnim istupima, i tu postoji zakonska regulativa, koju je uspostavila Regulatorna agencija za komunikacije za elektronske i Savjet za štampu za štampane medije.
I to pitanje je zakonski uređeno, tako da, što se BiH tiče, može se reći da se tom problemu posvetila velika pažnja i da su ta pitanja riješena na zadovoljavajući način.