NJUJORK - Obilježavanje šeste godišnjice napada na Njujork i Vašington, te komemoracije žrtvama 11. septembra ove godine u znaku su gorčine i neslaganja u samoj američkoj javnosti.
Jedinstvo nacije tokom i neposredno nakon tragedije kao da je najednom potpuno splasnulo, a zamijenile su ih optužbe da neki od političara, posebno Majkl Blumberg, gradonačelnik Njujorka, kao i Rudlof Đulijani, njegov prethodnik, teroristički napad i nacionalnu tragediju koriste za ličnu promociju, posebno u predizbornim kampanjama, gdje se pojavljuju u svojstvu kandidata za predsjedničke izbore.
Pripadnici Al Kaide, njih 19, tog kobnog 11. septembra otelo je četiri američka aviona. Dva su udarila u Svjetski trgovinski centar (STC) na Menhetnu u Njujorku, po jedan u svaki neboder u svega 17 minuta razlike. Ubrzo nakon udara, oba su se nebodera srušila. Treći avion je udario u Pentagon, glavno sjedište Ministarstva odbrane SAD u Vašingtonu. Četvrti avion se srušio u ruralnom dijelu Pensilvanije 690 km istočno od Pitsburga, nakon što su putnici pružili otpor otmičarima.
Ono što se danas, šest godina kasnije, najviše primijeti je svojevrstan zamor od tragičnog 11. septembra, a sve je više Nujorčana koji misle da žaljenje traje suviše dugo, da ga je bilo dosta i da je vrijeme da se krene dalje.
Inače, na današnjoj ceremoniji, koja će se održati pored ground zero (nulta tačka), gdje se nekada nalazio Svjetski trgovinski centar, najavljeno je prisustvo brojnih uglednih političara SAD.
I dok će Hilari Klinton biti prisutna, ali neće držati govor, s druge strane Rudlof Đulijani je pristao da uzme učešća u iščitavanju imena poginulih, čime se tradicionalno daje pomen nastradalim.
Inače, on je ranije aktivno učestvovao u obilježavanju godišnjica. Mnogi kritičari smatraju da Đulijani nije trebalo da prihvati današnje učešće i da bi bilo pametnije da se, poput Hilari Klinton, drži po strani.
Protiv njegovog prisustva svih proteklih godina protestovale su porodice žrtava kao i Sindikat vatrogasaca. Naime, oni direktno krive Đulijana što prije napada nije izdvojio novac za obnavljanje vatrogasne opreme, posebno sistema radio-veze, što je i dovelo do pogibije velikog broja vatrogasaca.
Tenzije je podigao i gradonačelnik Blumberg koji je najavio da bi se komemoracija, u stvari, mogla održati i u obližnjem parku jer na ground zero konačno počinje izgradnja Kule slobode.
Inače, u javnosti su se pojavile i neke sugestije, za koje se smatra da su bez presedana, a to je da Njujork treba da tragediju ostavi za sobom i nastavi da živi.
Tako je nedavno na naslovnoj strani `Njujork tajmsa` objavljen i naslov:
`Koliko je dovoljno žaljenja?`
`To je najsramotnija izjava koju mogu da zamislim. Kakav zamor od žalosti? Zar treba da zaboravimo ono što se desilo na taj dan? To je jednostavno neprihvatljivo`, kazao je Li Ielpi, iz Udruženja porodica žrtava.
Poginulo oko 3.000 ljudi
Kobnog 11. septembra poginulo je oko 3.000 osoba.
Pored nebodera STC, sa po 110 spratova, pet drugih zgrada i četiri stanice podzemne željeznice je takođe ili uništeno ili teško oštećeno. Ukupno na Menhetnu je oštećeno 25 zgrada. Komunikacijska oprema kao što su radio, televizijski i mobilni predajnici su bili neupotrebljivi. U Vašingtonu, dio Pentagona je teže oštećen požarom i jedan dio zgrade se srušio.
Neki putnici i posada su uspjeli da telefoniraju iz otetih aviona. Govorili su da je nekoliko otmičara u avionu. Kasnije je identifikovano 19 lica, četiri na letu 93 i po pet na ostala tri.