BRISEL - Ukupno 15 zemalja Evropske unije pridružilo se pravnom sporu protiv mađarskog Zakona o zaštiti djece, koji je naširoko kritikovan kao anti-LGBT.
Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Austrija, Irska, Danska, Malta, Španjolska, Švedska, Finska, Slovenija, Francuska, Njemačka i Grčka, zajedno s Evropskim parlamentom, djelovaće kao treće strane u tužbi koju je prošle godine pokrenuo Evropski parlament Komisija.
Rok za pristupanje predmetu istekao je 6. aprila.
"Čvrsto stojimo u svojoj predanosti uključivom društvu i jednakosti za sve", saopštilo je belgijsko ministarstvo vanjskih poslova, koje je predvodilo tužbu protiv kontroverznog zakona.
Mađarski zakon, odobren u junu 2021., sadrži jednu odredbu koja zabranjuje ili snažno ograničava prikaze homoseksualnosti i promjene pola u medijskom sadržaju i obrazovnom materijalu namijenjenom publici mlađoj od 18 godina.
To je izazvalo političku reakciju, zemlje su potpisivale zajednička pisma, a premijeri su otvoreno izražavali svoje nezadovoljstvo mađarskim kolegom Viktorom Orbanom.
Nizozemski premijer Mark Rute otišao je toliko daleko da je sugerisao da ako Mađarska nastavi s planovima, "što se mene tiče, onda im u EU-u ne preostaje ništa".
Zakon se takođe našao na meti kritika zbog spajanja pedofilije s homoseksualnošću, budući da je navedena svrha teksta ojačati zaštitu djece od seksualnih prestupnika.
Evropska komisija, koja nadzire usklađenost nacionalnog zakona s pravilima EU-a, zatražila je od Mađarske da objasni zašto je zabrana LGBT sadržaja bila nužna za postizanje glavnih ciljeva zakona.
Neuvjeren obrazloženjem Budimpešte, izvršna vlast EU-a pokrenula je postupak za kršenje, tvrdeći da zakonodavstvo krši temeljna prava i nekoliko propisa jedinstvenog tržišta.
"Ovaj mađarski prijedlog zakona je sramota", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen 2021. godine.
Potom je dodala:
"Ovaj prijedlog zakona jasno diskriminiše ljude na temelju njihove seksualne orijentacije i protivan je svim temeljnim vrijednostima Evropske unije: to je ljudsko dostojanstvo, to je jednakost i to su ljudska temeljna prava. Stoga nećemo pristati na kompromis oko ovih načela."
Budući da je Mađarska odbila odstupiti, Komisija je u julu prošle godine podnijela pravni slučaj Evropskom sudu pravde (ECJ), koji ima ovlasti nametnuti izmjene nacionalnog zakonodavstva.
"Mađarski zakon krši zakon EU-a, temeljna prava i vrijednosti EU-a. Mađarsku smo uputili ECJ-u i sada je na Sudu da donese odluku o slučaju", rekao je potparol Evropske komisije za "Euronews".
Reagujući na vijest, Budimpešta je ostala nepokolebljiva i obećala da će nastaviti s donošenjem zakona, pozivajući se na referendum 2022. koji je pokazao veliku podršku mišljenju vlade, ali nije uspio dostići potreban prag važećih glasova.