RIM - Kada papa Benedikt Šesnaesti bude danas otišao helikopterom u penziju ostaviće za sobom Rimokatoličku crkvu u teškoj krizi, uzdrmanu pedofilskim skandalima, unutrašnjim podjelama i drugim faktorima.
Ali 85-godišnji papa ostavlja za sobom i solidnu zaostavštinu.
Mada je ostavka najznačajniji potez koji je povukao, Benedikt je, na tihi način, vratio crkvu konzervativnoj, tradicionalnoj stazi, piše agencija Asošiejted pres u svojoj analizi.
Bio je čvrsto ubijeđen da mnogi problemi koji nagrizaju crkvu podstiču od pogrešnog tumačenja reformi ustanovljenih na Drugom vatikanskom savjetu (1962-1965).
Prema njegovim riječima, ova dešavanja, koja su crkvu uvela u modernu eru, nisu predstavljala raskid za prošlošću, što su tvrdili brojni liberali, već su bila produžetak najboljih katoličkih tradicija.
Kao papa, Benedikt je zapravio bio učitelj; profesor teologije koji je svoja javna obraćanja srijedom pretvorio u velike javne časove o katoličkoj vjeri i njenoj istoriji, o svecima i grešnicima koji su u njoj odigrali ključne uloge.
Dok je podučavao, držao se same srži hrišćanstva, i nije se razbacivao enciklikama kao njegov prethodnik, papa Jovan Pavle Drugi - napisao je samo tri, a četvrtu je ostavio nezavršenom jer se povukao sa položaja.
Mnogi su Benedikta smatrali najvećim živim teologom: napisao je više od 65 knjiga, među njima klasik "Uvod u hrišćanstvo" (1965) i trilogiju "Isus iz Nazareta", koju je završio prošle godine a koja je prema nekima njegov najveći doprinos crkvi.
Benedikt, čije je svjetovno ime Jozef Racinger, najveći dio svoje rane karijere proveo je u učionici, prvo kao student a onda kao profesor dogme i fundamentalne teologije na univerzitetima u Bonu, Mensteru, Tubingenu i Regensburgu u Njemačkoj.
"Kada je on predavao, učionice su bile prepune", prisjeća se velečasni Jozef Fesio, Racingerov student iz vremena kada je on predavao u Regensburgu (1972-1974) a sada izdavač njegovih knjiga na engleskom jeziku. "Ne sjećam se da je ikada imao bilješke kada je držao predavanja",
kaže Fesio. "Stao bi pred studente, i ne bi gledao u vas, to jest ne bi vas gledao u oči, već bi gledao preko vas, skoro kao da meditira".
I to je stil kojeg se držao u sljedećih 40 godina.
"Kad bi besjedio, nije čitao iz bilješki, a opet mogli ste to da zapišete i odštampate. Svaki zapeta i tačka bili bi na mjestu", kaže Fesio.
Benedikt nikada nije želio da bude papa, i teško mu je bilo da se navikne na strogosti rutine tog posla.
Urednik lista Oservatore Romano, Đovani Maria Vian podsjeća se početaka i prvog papskog pozdrava Benedikta Šesnaestog. "Kao da je sportista", sjeća se Vian, koji kaže da se niko nije rodio kao papa i da se čovjek uči da bude biskup Rima.
Polako, i Benedikt je naučio. Javnost, koja je poslije četvrt vijeka bila navikla na "nastupe" Jovana Pavla Drugog, prihvatila je blaži i akademski pristup Benedikta Šesnaestog.
Poglavar Rimokatoličke crkve bio je izložen i oštroj kritici.
Kritikovan je kada je ukinuo ekskomunikaciju biskupa Vilijamsona, koji je poricao razmjere holokausta, kao i kada nije kaznio nijednog sveštenika koji je zataškao slučajeve seksualnog zlostavljanja, iako je osjećao opterećenje zbog grijehova i zločina sveštenika, koje je nazivao "nemoralom Crkve".
Loše ocijene Benedikt je dobio i od liberalne struje u Katoličkoj crkvi, između ostalog zbog zaustavljanja reformi sa Drugog vatikanskog sabora i zbog stava Svete stolice o američkim opaticama.