MOSKVA, SLAVJANSK - Ukrajinske snage pokrenule su u petak ujutru veliku ofanzivu u Slavjansku, a Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da ta akcija Ukrajinu vodi u katastrofu.
Naime, u akciji ukrajinske vojske u istočnom gradu Slavjansku, najmanje dvije osobe su ubijene, a oborena su tri helikoptera.
Iako su medijski izvještaji bili različiti, izvori sa obje strane potvrdili su da je ubijen najmanje jedan pripadnik proruskih snaga, te da je stradao pilot oborenog ukrajinskog vojnog helikoptera, ali i da ima više ranjenih.
"Jedan pilot je poginuo i ima povrijeđenih", rekao je Aleksabdart Avakov, ukrajinski ministar unutrašnjih poslova.
On je objasnio da su u petak počele akcije "oslobađanja talaca, zauzimanja zgrada i uspostavljanja mira" kod Kramatorska i Slavjanska i da u njima učestvuju pripadnici MUP-a, Nacionalne garde i oružanih snaga".
Ranije je objavljeno da vojska sprema napad i na proruske jedinice u gradu Kramatorsku, koji se nalazi na 19 kilometara od Slavjanska.
Situacija u Slavjansku je poslijepodne bila uglavnom mirna, a ukrajinska vojska je prije "zatišja" zauzela devet kontrolnih punktova na obodima grada uz podršku 20 letjelica i oklopnih vozila.
Mediji su javljali da se desetine stanovnika nalaze na mostu preko rijeke na ulazu u Slavjansk, koji od aprila drže proruske snage, kako bi zaustavile kolonu ukrajinskih snaga.
"Mi smo na strani separatista. Pucajte u nas ili napustite grad", navodno su dovikivali stanovnici Slavjanska ukrajinskim vojnicima.
Predstavnik proruskih snaga u ovom gradu kazao je da u specijalnim operacijama ukrajinskih snaga učestvuju i stranci.
"Aktivisti su preko radio-stanice čuli u više navrata engleski jezik, a to je direktan dokaz učešća stranaca u kaznenim operacijama protiv Slavjanska", rekao je aktivista.
Podsjetimo, rusko Ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je ranije zabrinutost zbog učešća agenata privatne bezbjednosne firme "Grejston" u sukobima u Ukrajini, kao i zbog formiranja jedinica stranih boraca.
Istovremeno, rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je upotreba oružja protiv sopstvenog naroda zločin, koji Ukrajinu vodi u katastrofu.
"Ukrajinske vojne jedinice koriste tenkove i drugu tešku vojnu opremu, i helikoptere iz kojih projektilima gađaju demonstrante. Dobijamo informacije o žrtvama i ranjenim ljudima", navelo je Ministarstvo i dodalo da SAD i EU "sijeku" put ka mirnom rješenju krize u Ukrajini, podržavajući one koji stoje iza državnog udara u Kijevu.
Rusko ministarstvo je pozvalo zapadne sile da se "okanu svoje destruktivne politike u vezi s Ukrajinom, apelujući na Kijev da prekine kaznenu operaciju na jugoistoku zemlje, jer bi to omogućilo početak istinskog procesa deeskalacije". U saopštenju se dodaje da Zapad sprečava postizanje mirnog rješenja u Ukrajini podržavajući vlasti u Kijevu.
"Rusija je uznemirena zbog početka kaznene vojne operacije uz učešće terorista 'Desnog sektora' i drugih nacionalističkih organizacija u Slavjansku", navodi se u saopštenju.
U sukobima kijevske snage koristile i avijaciju i kopnene trupe. Najmanje dvije osobe su ubijene, više ih je ranjeno, a oborena su tri helikoptera
Dmitrij Peskov, portparol Vladimira Putina, predsjednika Rusije, ocijenio je da je akcija ukrajinskih snaga na Slavjansk "odmazda" i da je njom ubijena posljednja nada za opstanak sporazuma iz Ženeve.
"Kijev će biti odgovoran, prevashodno, u očima svog naroda, zbog odluke da pokrene kaznenu operaciju na jugoistoku Ukrajine", rekao je Peskov i pozvao Evropu i SAD da sami ocijene situaciju u regionu.
"Protiv civila dejstvuje borbena avijacija", rekao je Peskov, apelujući na Kijev da još jednom razmisli o svojim postupcima.
Takođe, Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS), je na zahtjev Rusije pozvala Kijev da prekine vojnu operaciju protiv federalista u Slavjansku, na istoku Ukrajine.
"Tražimo prekid ove operacije, a nakon toga uspostavljanje humanitarnih koridora da bi civili izašli iz grada. Potrebno je hitno prekinuti avio-napade", rekao je Andrej Kelin, ruski predstavnik u OEBS-u, i dodao da vojna operacija komplikuje primjenu sporazuma iz Ženeve i rad posmatrača OEBS-a u Ukrajini.
EU je saopštila da prati događaje u istočnoj Ukrajini s povećanom pažnjom, pozivajući proruske aktiviste da oslobode zgrade koje su zauzeli i ljude koje drže u njima.
U međuvremenu, Aleksander Veršbau, zamjenik generalnog sekretara NATO-a, rekao je da Sjevernoatlantski pakt više ne može da gleda na Rusiju kao na partnera, već prije kao na protivnika. Veršbau, nekadašnji ambasador SAD u Rusiji, izjavio je da je uloga Moskve u krizi u Ukrajini natjerala NATO da preispita svoj odnos prema Rusiji i da bi Alijansa mogla da mobiliše dodatne trupe ako se situacija još pogorša.
Takođe, Međunarodni monetarni fond (MMF) je saopštio da će možda ponovo razmotriti svoj program pomoći Ukrajini, ukoliko vlast u Kijevu izgubi kontrolu nad istočnim, industrijskim oblastima. MMF saopštava da Donjecka, Luganska i Harkovska oblast ostvaruju više od 21 odsto ukrajinskog bruto proizvoda i oko 30 odsto industrijske proizvodnje. MMF je juče donio odluku o paketu pomoći Ukrajini od 17 milijardi dolara.
Istovremeno, ukrajinski MUP je saopštio da su proruske snage napustile kancelariju Tužilaštva i TV centar u Lugansku.
"Kancelarija Tužilaštva je oslobođena danas zahvaljujući pregovorima između lokalnih vlasti i ljudi koji su zauzeli zgradu", navodi se u saopštenju Ministarstva, a u drugom izvještaju se navodi i da su proruske snage napustile i TV centar.
Zabranjeni ruski letovi u Donjeck
Ukrajina je jednostrano zabranila ruskim avionskim kompanijama da lete za gradove Donjeck i Harkov u istočnoj Ukrajini.
Ruska strana je rekla da ova zabrana predstavlja kršenje međunarodnih sporazuma o avionskom saobraćaju bez presedana, da se njome krše prava putnika i izaziva humanitarna blokada stanovnika jugoistočne Ukrajine.
Kijev vratio vojnu obavezu
Aleksandar Turčinov, privremeni predsjednik Ukrajine, dekretom je vratio vojnu obavezu kako bi se "izašlo na kraj sa sve gorom situacijom na istoku i jugu zemlje".
Turčinov je ranije priznao da su državne snage bespomoćne da se izbore s nemirima u nekim oblastima, ističući da je sada cilj da se spriječi njihovo dalje širenje. Ukrajina krivi Rusiju za organizovanje osvajanja brojnih javnih zgrada na istoku zemlje, što Moskva poriče.