BON - Bankrot Grčke bi Nemačku koštao 80 milijardi evra, ali savezna vlada u Berlinu grcki izlazak iz monetarne unije smatra "podnošljivim", jer se Evropa polako, ali sigurno oporavlja, piše danas Dojče vele u analitičkom tekstu naslovljenom "Šta ako Grčka zaista bankrotira?"
Glavni ekonomista njemacke Komercbanke Jerg Kremer smatra da bi, ukoliko na sastanku ministara evrozone, 16. februara, ne bude dogovoreno rješenje za pitanje grsčkog duga, vjerovatnoća bankrota Grčke bila osjetno veća od sadašnjih 25 odsto.
U tekstu se objašnjava da bi državne obveznice u vlasništvu grčke banke postale bezvrijedne čim bude počela da se nazire mogućnost da Grčka više ne može da otplaćuje dug.
"Tada bi Evropska centralna banka (ECB), pojednostavljeno rečeno, zavrnula slavinu preko koje su do sada 'curila' likvidna sredstva, tj. krediti. ECB-u nije dozvoljeno da održava na životu bankarski sistem koji više nije solventan. Grčka bi se tako, bez evro-likvidnosti, našla na 'suvom' i tako faktički izašla iz monetarne unije", smatra Kremer.
Na drugoj strani, Grčka bi, kako se navodi u tekstu, mogla da pokuša da ponovo uvede drahmu. Mnogi stručnjaci upravo u tome, kao i drastičnoj devalvaciji od otprilike 50 odsto vrijednosti drahme, vide najbolju mogućnost za ponovno uspostavljanje grčke konkurentnosti. Upozorava se, međutim, da bi nova drahma imala veliku manu.
Grčki dugovi ne bi bili izbrisani, oni bi i dalje postojali u evrima i zbog devalvacije nove, sopstvene valute, preuzeti dugovi bi drastično porasli ako bi Grci jeftinom drahmom morali da vraćaju stare dugove.
Dodatna opasnost pritom jeste i navala na banke, odnosno mogućnost da Grci počiste svoje račune u domaćim bankama kako bi stabilne evre zaštitili od konverzije u slabašne drahme. To bi moglo da uništi nacionalne banke i na kraju bi dovelo do kolapsa cjelokupnog grčkog novčanog krvotoka.
Ggčki bankrot bi njemačku državu koštao 80 milijardi evra, dok Grčku izlazak iz evrozone ne košta ništa, napisao je nedavno predsjednik njemačkog Ifo-instituta Hans-Verner Zin.
"Grcka može da sprovede devalvaciju samo ako napusti evrozonu i tako postane konkurentna da bi uopšte mogla da otplati dio dugova", konstatuje on.