BERLIN - Privatne američke kompanije igraju značajnu ulogu u američkom špijuniranju u Njemačkoj, a najmanje 90 takvih firmi pomaže u snabdijevanju Vašingtona povjerljivim informacijama, navodi danas njemački nedjeljnik "Štern".
Te kompanije rade "ruku pod ruku" sa američkim obavještajnim službama, pružajući im usluge i bezbjednost i održavajući informacione tehnološke mreže, piše "Štern".
Kako se navodi u tekstu, grupa od 30-ak firmi izvodi špijunske operacije za Centralnu obavještajnu agenciju (CIA) i Nacionalnu službu bezbjednosti (NSA), kao i za američku vojnoobavještajnu službu.
"One (privatne američke kompanije) pomažu u koordinisanju operacija agenata, u analiziranju presretnutih razgovora i obuci vojnika u špijunskim tehnikama, a vjeruje se i da su umiješane u planiranje pogubnih operacija bespilotnim letjelicama u Africi iz Štutgarta", piše njemački dnevnik.
Najveća među tim firmama je, prema pisanju "Šterna", kompanija "Buz Alen Hamilton", za koju je radio i sada odbjegli saradnik NSA Edvard Snouden, koji je objavio veliki broj povjerljivih informacija o aktivnostima te službe.
Njemački nedjeljnik navodi da je tekst bazirao na tajnim oglasima za posao, javnim profilima članova osoblja američkih firmi i ugovorima između službi američke vlade i kompanija do kojih je uspio da dođe.
Navodi da je NSA sprovodila masovne špijunske operacije u Njemačkoj, uključujući prisluškivanje mobilnog telefona kancelarke Angele Merkel, izazvali su krizu u transatlantskim odnosima, podseća AFP.
Glavni spoljnopolitički i obavještajni savjetnici kancelarke Merkel otputovali su danas u Vašington kako bi od američkih zvaničnika zatražili objašnjenje o špijunskim aktivnostima SAD u Njemačkoj.
U posljednjih nedelju dana, otkako su objelodanjeni podaci o špijunskim aktivnostima SAD u Evropi, u Vašingtonu su boravili brojni visoki zvaničnici Njemačke i Evropske unije.
Kasnije ove nedelje u Vašington će otputovati i šefovi njemačkih domaćih i stranih obaveštajnih agencija, javio je Rojters.
Merkelova je ranije zatražila da se do kraja godine uspostavi dogovor SAD i Berlina i Pariza o nešpijuniranju i obustavi ilegalno prisluškivanje američkih saveznika u Evropi.