VAŠINGTON - Svijet tajnih službi koji je američka vlada stvorila kao odgovor na napade od 11. septembra 2001, postao je toliko veliki, glomazan i tajanstven da niko ne zna koliko para troši, koliko ljudi zapošljava i koliko programa vodi, čak ni koliko agencija radi isti posao, piše "Vašington post".
Novinarsko istraživanje otkrilo je da u SAD postoji 1.271 vladina organizacija i 1.931 privatna kompanija koje rade na programima u vezi s protivterorizmom, unutrašnjom bezbjednosti i obavještajnim poslovima, a razmješteni su na oko 10.000 lokacija širom zemlje.
"Vašington post" procjenjuje da 854.000 ljudi, skoro 1,5 puta više nego što ih živi u federalnom Distriktu Kolumbija, posjeduje propusnice koje im je izdala neka tajna služba.
Mnoge bezbjednosne i obavještajne agencije rade isti posao, što dovodi do pretjerivanja i razbacivanja. Na primjer, 51 federalna organizacija i vojna komanda, koje operišu u 15 gradova, prate tokove novca terorističkih mreža.
Analitičari koji tumače dokumenta i konverzacije dobijene od stranih i domaćih špijuna, predaju 50.000 izvještaja svake godine, što je toliko veliki obim da se mnogi rutinski ignorišu.
U Ministarstvu odbrane, za koje je vezano više od dvije trećine obavještajnih programa, samo šačica viših zvaničnika, takozvanih superjuzera, ima ovlašćenje da uopšte zna za sve te aktivnosti. Neki od njih su, međutim, izjavili za "Vašington post" da jednostavno ne postoji način da budu u toku s tim najosjetljivijim poslom u zemlji.
Budžet za obavještajne službe je ogroman, za prošlu godinu je objavljeno da iznosi 75 milijardi dolara, što je preko 20 puta više nego prije septembra 2001, ali to ne uključuje mnoge vojne aktivnosti i domaći program borbe protiv terorizma. Barem 20 procenata vladinih organizacija koje postoje za odvraćanje terorističke prijetnje stvorene su ili transformisane poslije 11. septembra. Neke koje su ranije postojale narasle su do istorijskih proporcija, pošto su administracija Džordža Buša i Kongres agencijama dali više novca nego što su one mogle da potroše.
Najmanje 363 organizacije stvorene su ili reorganizovane u sklopu odgovora na 11. septembar, a svakoj su bili potrebni novi ljudi, a njima novi za administrativne i logističke poslove. Sa toliko mnogo organizacija i zaposlenih, linije odgovornosti postale su nejasne, pa je, po preporukama kongresne komisije, 2004. odlučeno da se formira još jedna agencija Kancelarija direktora nacionalnih obavještajnih službi - koja bi sve ostale stavila pod kontrolu.
Direktor te agencije Džon Negroponte, međutim, nema pravna ni budžetska ovlašćenja nad obavještajnom materijom, što znači da nema moć nad agencijama koje treba da kontroliše.
Obavještajni rad
- 1.271 - vladina organizacija
- 1.931 - privatna kompanija
- 10.000 - lokacija širom zemlje
- 50.000 - špijunskih izvještaja godišnje
Špijunski kompleksi
U Vašingtonu i okolini se od septembra 2001. grade ili su već izgrađena 33 kompleksa zgrada namijenjenih obavještajnom radu.
Sve zajedno, zauzimaju prostor veličine tri Pentagona ili 22 zgrade Kongresa, oko 1,5 miliona kvadratnih metara.