GAZA - U Rafi, na jugu malenog Pojasa Gaze, tiska se više od milion raseljenih Palestinaca. U šatorima su i drugim skrovištima, s jedva nešto malo doturene vode i hrane, bez medicinske njege, piše Deutsche Welle.
Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, smatra da se ta humanitarna kataklizma lako može okončati ako bude volje.
"Palestinci u Pojasu Gaze doživljavaju šokantne razmjere gladi i patnje", upozorio je Gutereš.
Moglo bi biti još gore ako Izrael pokrene dugo najavljivanu kopnenu ofanzivu na Rafu.
Prema Vladi izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, to je neophodno kako bi se eliminisao Hamas, organizacija koju SAD, EU, Njemačka i druge zemlje smatraju terorističkom i koja je izvršila smrtonosni napad na Izrael 7. oktobra prošle godine.
Najavljenoj ofanzivi snažno se protive i Sjedinjene Države, najvažniji saveznik Izraela.
Džozef Bajden, američki predsjednik, u telefonskom razgovoru tražio je od Netanjahua da narednih dana u Vašington pošalje tim sastavljen od predstavnika vojske, službi i stručnjaka za humanitarnu pomoć.
Kako je saopšteno, u Bijeloj kući smatraju da postoje drugi načini da se bori protiv Hamasa umjesto marša na Rafu.
To je novinarima prenio američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven. Kako je rekao, Netanjahu je u telefonskom razgovoru u ponedjeljak prihvatio da pošalje tu delegaciju.
Bio je to prvi razgovor Bajdena i Netanjahua u posljednjih mjesec dana - neuobičajeno dugo su telefonske linije mirovale.
"Mišljenja smo da Hamas ne treba da ima utočište ni u Rafi, ni bilo gdje drugdje, ali velika kopnena operacija bila bi greška", dodao je Saliven.
Kada izraelska delegacija doputuje u Vašington krajem ove ili početkom sljedeće sedmice, američka strana će im predstaviti drugačiju moguću taktiku", rekao je Saliven.
Dodao je da ne očekuje da Izrael pokrene operaciju prije nego što se ti razgovori obave.
Kako je rekao, Izrael do sada ni Sjedinjenim Državama ni svijetu nije predstavio plan kako da palestinske izbjeglice budu zaštićene i snabdjevene osnovnim potrepštinama.
Saliven je u istom obraćanju otkrio da je izraelska armija uspješno "eliminisala" Marvana Isu, čovjeka broj tri u hijerarhiji Hamasa.
Izraelski zvaničnici prethodno nisu potvrdili njegovu smrt, već samo naveli da su mu ušli u trag.
Paralelno, dok traje neizvjesnost oko Rafe i strah da bi humanitarna katastrofa u Gazi mogla još da se produbi, u Kataru su počeli pregovori o prekidu vatre i oslobađanju desetina izraelskih talaca koji su još u rukama Hamasa.
Izraelska televizija je javila da je na pregovorima lično David Barnea, šef Mosada, te da se očekuje da će razgovori trajati najmanje dvije sedmice.
Djeluje da je do određenih pomaka došlo nakon nove platforme koju je ponudio Hamas, a u kojoj više ne traži da Izrael okonča ratne operacije prije nego što prvi taoci budu razmijenjeni za palestinske zatočenike iz izraelskih zatvora.
Sada Hamas navodno nudi da najprije oslobodi dio talaca, pa da onda Izrael prekine udare na Gazu. Prema izraelskim medijima, u Izraelu su i takvi zahtjevi ocijenjeni kao pretjerani i pregovorima se daju male šanse za uspjeh.
Od Hamasovih smrtonosnih napada u odmazdi Izraela stradalo je više od 30.000 ljudi, od toga oko 13.000 djece, navode vlasti u Gazi koje su pod kontrolom Hamasa.
Ali, i na Zapadnoj obali, drugoj palestinskoj teritoriji, od oktobra prošle godine je ubijeno više od 400 Palestinaca. Kako navode tamošnje vlasti, njih su ubijali izraelski vojnici i radikalni izraelski naseljenici.
To je povod za Evropsku uniju da prvi put stavi naseljenike pod sankcije. Kako je saopšteno u Briselu, mjere su utanačene i sada je samo pitanje dana kada će biti donesene.
Njemačka agencija DPA saznaje da je do dogovora došlo kada je Mađarska odlučila da povuče veto.
Prema medijskim napisima, sankcije će najprije pogoditi jednocifren broj ekstremnih naseljenika čija će imovina u EU biti zamrznuta, biće im zabranjena putovanja i poslovi u članicama EU.
Ilegalna izraelska naselja na palestinskoj Zapadnoj obali sada su dom za oko 430.000 naseljenika. Ta naselja, kao i brojni kontrolni punktovi izraelske vojske, isitnila su Zapadnu obalu u stotine enklava koje su jedva povezane jedna sa drugom.
SAD, Njemačka i veći dio svijeta odavno podržavaju rješenje sa "dvije države", ali se smatra da izraelska politika naseljavanja Zapadne obale, Istočnog Jerusalima kao i 15-godišnja blokada Gaze stoje na putu tom planu.