ATLANTA - Ovogodišnji izbori za predsjednika SAD biće jedinstveni bez obzira ko pobijedi, jer nikada prije Amerikanci nisu ponovo glasali za predsjednika čiji rad loše ocjenjuju, kao što je slučaj sa Barakom Obamom, niti su ikad izabrali novog ako se na njega gleda negativno kao na republikanca Mita Romnija.
Agencija Asošijetid pres ocjenjuje da će, osim ako se nešto drastično ne promijeni do izborog dana, ovi izbori biti prvi na kojima će se desiti jedna od te dvije stvari.
Pobjednik će biti ili aktuelni predsjednik čiji su mandat obilježili spori ekonomski rast, nezaposlenost veća od osam odsto i podrška ispod 50 odsto, ili izazivač koji se kao ličnost ne dopada većini birača i koji je u ozbiljnim nesuglasicama sa sopstvenom partijom.
Ankete urađene poslije nacionalnih stranačkih konvencija pokazuju da Obama polako povećava prednost na nacionalnom nivou, kao i u nekoliko ključnih saveznih država koje mogu odlučiti ishod izbora.
Sama činjenica da u anketama Romni do sada nije zabilježio jasno vođstvo kao većina izazivača na prethodnim izborima, ističe probleme republikanskog kandidata u pridobijanju birača koji baš nisu oduševljeni aktuelnim predsjednikom.
Iako istorija ne može da predvidi pobjednika predsjedničkih izbora, ona, navodi AP, može da pomogne u razumijevanju stanja aktuelene predsjedničke trke.
Neki republikanci ukazuju na 1980. u nadi da će Romni dobiti zamah kao Ronald Regan kada je nadmašio predsjednika Džimija Kartera krajem oktobra i ubjedljivo pobijedio na izborima, koji su među republikancima dobili skoro mitski status.
Ali, osim toga što Romni nije Regan, niti je Obama Karter, postoje još mnogi razlozi zašto 2012. nije kao 1980, ocjenjuje AP.
Od početka septembra do druge polovine oktobra, Karter je prema anketama bio izjednačen ili je vodio u odnosu na Regana, ali je Regan bio u prednosti veći dio ljeta. Karter gotovo cijelog proljeća nije imao podršku iznad 41 odsto, što je znatno ispod podrške koju uživa Obama kada se gleda njegov rejting u direktnom okršaju.
Mnogi republikaci su nervozni i zbog neubjedljive Romnijeve konvencije, njegovih izjava o nemirima na Bliskom istoku, ali i zbog objavljivanja video snimka na kojem je rekao da ga se ne tiče 47 odsto birača koji zavise od pomoći vlade.
Ipak, republikanci poput senatora Lindzija Grema iz Južne Karoline smatraju da je na "njima da izgube": "Ako Obama pobijedi, on će iznova ispisati političku istoriju."
Poredeći rezultate Galupovih istraživanja s prethodnih izbora, Obama je u septembru najlošije prošao od sedam ponovo izabranih predsednka od 1948. godine, mada je bolji od trojice koji nisu ponovo izabrani - Kartera, Džeralda Forda i Džordža Buša Starijeg.
Obama, međutim, ima znatno bolji rejting kad je riječ o naklonosti birača nego što je rejting njegovog rada u Bijeloj kući.
Republikanski srateg Timi Tipel, koji se bavi izborima za guvernere i oba doma Kongresa, objasnio je da na takav odnos utiču nezavisni birači.
"Njima se možda ne sviđa šta je uradio, ali misle da je dobar momak i da naporno radi", objasnio je.
Glasača koji, s druge strane, imaju negativno mišljenje o Romniju ima više nego onih koji imaju pozitivno mišljenje. To je velikim djelom uticalo i na unutarrepublikanske rasprave tokom izbora za nominanaciju kada su ga stranačke kolege kritikovale za razne stvari - od toga da je bio umjereni republikanac dok je bio guverner Masačusetsa do njegovih poslovnih poduhvata.
Jedan od savjetnika u štabu demokrata, iskusni strateg Pol Bjegala, ocijenio je da su ovogodišnji izbori možda najsličniji izborima 2004. kada je Džordž Buš mlađi ponovo izabran.
Bušov prvi mandat veći dio godine povoljno je ocjenjivalo oko 50 odsto Amerikanaca, imao je kontrolu nad neizvjesnom trkom i izabran je s najmanjom razlikom kojom je do tada pobijedio aktuelni predsjednik.