BANJALUKA - Američka obavještajna zajednica zvanično je priznala da je prikupljala podatke o telefonskim razgovorima i mejlovima širom svijeta.
Oni su, međutim, istakli da službe nisu ulazile u sam sadržaj poruka i razgovora, već da su se ograničile samo na "metadata", odnosno informacije o mejl adresi, telefonskom broju, lokaciji i slično.
Kancelarija direktora obavještajne zajednice SAD je, naime, u srijedu, po američkom vremenu, odlučila da deklasifikuje tri tajna dokumenta u kojima obavještava članove Kongresa o metodama prikupljanja obavještajnih podataka putem telekomunikacija, nakon što je američki zviždač Edvard Snouden prvi put iznio ovu državnu tajnu u javnost.
"Informacija u ovom izvještaju opisuje neke od najosjetljivijih programa prikupljanja obavještajnih podataka u inostranstvu koje sprovodi Vlada SAD. Ona je najviša državna tajna i samo ograničen broj ljudi u izvršnoj vlasti ima uvid u nju. Javno otkrivanje ove informacije bi izazvalo veliku štetu našim obavještajnim kapacitetima i nacionalnoj bezbjednosti. Od imperativne je važnosti da ih niko ko ima pristup ovim dokumentima ne otkriva osobama koje nemaju ovlaštenje", stoji u početku tajnog dokumenta upućenom Odboru za obavještajnu zajednicu američkog kongresa.
Istakli su, takođe, da najveći dio prikupljenih informacija nikad ne bude analiziran, a nad svim analizama kontrolu imaju nadležni sudski organi i američki kongres. Takođe su naveli da ovaj vid prikupljanja informacija pruža jedinu mogućnost za prevenciju potencijalnih terorističkih aktivnosti protiv SAD. Objasnili su da obavještajna zajednica koristi sofisticirane analize mejlova i telefonskih razgovora koji su povezani sa osobom pod prismotrom zbog veza sa terorizmom.
"Što više podataka prikupimo, veće su šanse za identifikaciju, otkrivanje i analizu mreže kontakata povezane sa metom kontraterorističkih aktivnosti. Te informacije onda mogu biti proslijeđene nadležnoj federalnoj agenciji odgovornoj za dalje postupanje i istragu potencijalnih prijetnji za SAD", navode u dokumentu.
Kako pišu američki mediji, ove informacije vjerovatno nikad ne bi ugledale svjetlo dana da ih Snouden, koji je radio kao pripadnik Američke obavještajne službe CIA i tehnički analitičar Agencije za nacionalnu bezbjednost nije objavio, zbog čega ga američki organi traže kako bi mu sudili za odavanje državne tajne.
Vlado Azinović, bezbjednosni ekspert i profesor na Odsjeku za bezbjednosne studije na Fakultetu poltičkih nauka u Sarajevu, ističe da je otkrivena informacija pokazala da su američke službe pod strogom konrtolom Kongresa i američkog pravosuđa.
"I taj 'metadata' se ne sakuplja da bi se gledalo šta ko s kim govori ili radi, nego za slučaj kad nešto zatreba da se može naknadno provjeriti. Imali ste slučaj bombaša u Bostonu, kada su nakon rekonstrukcije tih 'metadata' uspjeli doći do razgovora koji je bombaš koji je poginuo vodio sa nekim ekstremistima u Dagestanu i sa majkom. To je primjer kad se analizira 'metadata', to se radi ciljano da se utvrde okolnosti", naveo je on.
Kako je naveo Azinović, u SAD postoje zakoni koji regulišu na koji način se mogu prikupljati obavještajni podaci.
"Mislim da je najveći dio tih stvari u Americi rađen po zakonu i da se to ne radi baš kako kome padne na pamet, vjerovatno za razliku od situacije u nekim drugim zemaljama", naveo je Azinović.
Snoudenu azil u Rusiji
Bivšem saradniku CIA Edvardu Snoudenu ruske vlasti odobrile su jednogodišnji azil, nakon čega je napustio moskovski aerodrom "Šeremetjevo".
Anatolij Kučerena, Snoudenov pravni zastupnik, izjavio je da je predao dokumente ruske imigracione službe svom klijentu, a zatim je i za BBC potvrdio da je Snouden izašao s aerodroma na kome je "bio zatočen" još od 23. juna, kada je stigao iz Hongkonga kako bi nastavio put ka Kubi.
Kučerena je, takođe, rekao i da je njegov klijent spreman da se obrati medijima, ali da mu je potreban jedan dan da se adaptira.
"Lokacija na kojoj se on trenutno nalazi neće biti objavljena. On je najtraženija osoba na svijetu i njegova bezbjednost je prioritet", kazao je Kučerena.