VAŠINGTON - Posljednjih godina zabilježen je značajan porast broja Amiša, s tim da mnoge amiške zajednice migriraju, odlazeći na zapad SAD, gdje ih do sada nije bilo.
Amiši su oduvijek bili dio američke populacije koji je izazivao pažnju, uprkos činjenici da su se uvijek sklanjali, želeći da zaštite svoju privatnost.
I dok su do sada uglavnom naseljavali ruralna područja Pensilvanije, Ohaja i Indijane, danase se mogu vidjeti i u drugim američkim saveznim državama.
Oni su se posljednjih godina naselili u Koloradu, Montani, pa i u Južnoj Dakoti, gdje ih ranije nije bilo.
Samo tokom prošle godine broj Amiša je znatno porastao i to za pet odsto, tako da ih danas ima blizu 250.000 u odnosu na prijašnjih 237.000.
Amiške zajednice danas su rasprostranjene u čak 28 američkih saveznih država i ako se rast od pet odsto nastavi i narednih godina, do 2024. godine broj Amiša u SAD će se udvostručiti.
Posljednjih godina najviše Amiša je zabilježeno u državi Njujork (19 odsto), Minesota (devet odsto), Misuri (osam odsto), Viskonsin (sedam odsto) i Ilinois (sedam odsto). Prema rezultatima posljednjeg istraživanja, prosječna amiška porodica ima čak petoro djece, a mnoge i više.
"Nikada do sada nisu otišli tako daleko na zapad, kao što je to slučaj posljednjih godina", kaže Bil Verner, jedan od onih koji izučavaju amišku zajednicu, dodajući da ga, na neki način, podsjećaju "na one pionire koji svu svoju imovinu stave na konjska kola i idu u potragu za boljim životom".
Primjera radi, u Kolorado su prije nekoliko godina doselile samo tri amiške porodice, a danas je to već jedna mala zajednica, jer su se te porodice u međuvremenu znatno proširile.
Razlozi amiške migracije su različiti, a jedan od najčešćih jeste sve brži razvoj ruralnih područja Pensilvanije i Ohaja, koja su oni tradicionalno naseljavali. Oni su ljudi koji odbijaju svaki vid modernizacije i jednostavno je ne žele.
Prema rezultatima posljednjeg istraživanja, i prilično jeftino zemljište na zapadu uticalo je da napuste svoje dotadašnje domove. Na primjer, pristojan plac na zapadu mogu da kupe za 1.500 do 2.000 dolara, dok bi taj isti plac u Pensilvaniji koštao 6.000.
U Južnoj Dakoti, u blizini grada Trip, živi mala zajednica od oko 70 Amiša i oni predstavljaju pravu atrakciju za stanovnike Tripa.
"Moram priznati da su zaista zanimljivi. Kada dođu u grad, svoja konjska kola parkiraju pored trotoara, a konje zavežu za telefonske stubove", kaže Jolanda Klat, koja radi u lokalnoj piljari, u glavnoj ulici Tripa.
Rudi Bruntreger, jedan od Amiša koji su se naselili u okolini Tripa, kaže da se doselio prošlog proljeća, te da je nakon njega došlo još oko desetak porodica. U Trip se doselio iz mjesta Tomah u Viskonsinu. O razlozima svog presljenja nije želio da priča.
Inače, amiška zajednica poznata je po tome da ne želi publicitet. Nikada javno neće praktikovati svoju vjeru niti žele pažnju javnosti, jer je prema vjerovanju "dobijaju od Boga".
U Pensilvaniji, državi s najviše Amiša (oko 60.000), ekonomska kriza je pogodila Amiše, koji su bili primorani da potraže posao, iako ova zajednica tradicionalno ne radi, već se bavi zemljoradnjom.
Oni i dalje žive u uslovima kao prije 100 godina, a tome svjedoči i jedan stanovnik Tripa, u čiji komšiluk su se doselili Amiši.
"Niko od njih ne koristi električnu energiju, a krave ručno muzu. Uveče koriste lampe kao osnovni vid rasvjete", rekao je on.