U jednoj anketi SPD je, mjesec dana uoči izbora, postao najjača stranka u Njemačkoj. U drugim velikim ispitivanjima javnog mnijenja još uvijek vodi Unija CDU/CSU.
SPD je u istraživanju javnog mnijenja instituta Forsa trenutno stranka s najboljim rejtingom u Njemačkoj. Rezultate istraživanja su objavile TV-postaje RTL i n-tv, a po njima socijaldemokrati mogu računati na podršku 23% birača. Savezni izbori se održavaju 26. septembra.
Unija CDU/CSU u Forsinoj anketi uživa podršku 22% ispitanika. U odnosu na prošlotjedno Forsino istraživanje SPD je porastao za 2%, a Unija je izgubila jedan postotni bod. SPD je tako u Forsinoj anketi ponovno najjača stranka u Njemačkoj, jača i od Unije – a posljednji put je to bio slučaj prije skoro 15 godina.
Zeleni su u aktuelnom istraživanju izgubili još jedan postotni bod i sada imaju podršku 18% birača. Liberalna stranka (FDP) je ostala na četvrtom mjestu, s nepromijenjenih 12% podrške ispitanika. AfD je na 10%, a Ljevica (Die Linke) može računati sa 6%. Broj neodlučnih i onih građana koji ne namjeravaju iskoristiti svoje biračko pravo iznosi 26 odsto – i veći je nego na posljednjim saveznim izborima 2017.
Moguće koalicije
Na temelju Forsinih rezultata, moguće su (teoretski) četiri različite koalicije, koje u novom sazivu Bundestaga mogu računati s većinom. Sve četiri koalicije čine po tri stranke. A u tri od te četiri opcije SPD bi imao pravo nominirati kancelara, odnosno svog kandidata za šefa vlade Olafa Šolca. Pod vodstvom socijaldemokrata, Njemačka bi mogla dobiti vladu koju bi činili SPD, Unija i FDP, odnosno većinu koju čine SPD, Zeleni i FDP – ili lijevu koaliciju SPD-Zeleni-Ljevica. Pod vodstvom Unije moguća je koalicija CDU/CSU, Zelenih i liberala.
Glavni sekretar CDU-a Paul Cimik Forsinu je anketu nazvao "pozivom na buđenje". Mora se jasno komunicirati o čemu se radi, rekao je on za list "Die Welt". Savezna kancelarka Angela Merkel (CDU) svojoj Uniji je savjetovala da ne dozvoli da je brojke iritiraju.
"Mi se borimo", odgovorila je Merkel nakon virtuelnog G7-samita o Afganistanu na novinarsko pitanje o Forsinom istraživanju. I dodala: "Svaki dan ćemo se zalagati za tim da ostvarimo dobar izborni rezultat, i nećemo svaki dan gledati na ankete."
Što se tiče rang-liste najpopularnijih političara, Šolc je jedini kandidat čiji rejting raste: u odnosu na jun za sedam postotnih bodova. Najveći gubitnik je kancelarski kandidat Unije, Armin Lašet. U istom periodu njegov rejting je opao za 11 bodova. Kad se radi o ovoj ljestvici, ispitanici odgovaraju na pitanje o tome kod kojeg političara imaju osjećaj da je zemlja "u dobrim rukama".
Lašet je na toj listi vodećih njemačkih političara tek na 11. mjestu, Šolc je treći, odmah iza šefa CSU-a Markusa Zedera. Ubjedljivo najpopularnija je i dalje savezna kancelarka Merkel.
Šta kažu druge ankete?
U anketama drugih instituta za istraživanje javnog mnijenja SPD također bilježi rast. Socijaldemokrati su po njima osjetno pretekli Zelene. U istraživanju instituta Insa koje je u nedjelju objavio tabloid "Bild-Zeitung" i Unija i SPD su bili na 22%, a Zeleni na 17%.
U posljednjem istraživanju infratest dimapa, Unija je imala podršku 23% ispitanika, SPD 21%, a Zeleni 17%.
Zamjena kandidata?
Kancelarskom kandidatu Unije glavobolje ne zadaje samo nova anketa Forse u kojoj je SPD pretekao njegovu Uniju. Četiri sedmice uoči izbora u jednom drugom istraživanju velika većina pristalica CDU/CSU naime podržava ideju da Unija zamijeni kandidata za kancelara. 70% ispitanih simpatizera CDU-a i CSU-a smatra da bi se Lašet trebao povući, odnosno da kancelarski kandidat Unije na izborima bude bavarski premijer i šef CSU-a Markus Zederr.
To u svom današnjem izdanju piše list "Augsburger Allgemeine", pozivajući se na rezultate reprezentativne ankete koju je proveo institut za istraživanje javnog mnijenja Civey. Što se tiče cjelokupnog stanovništva, većina od 52 odsto ispitanika smatra da bi se Unija trebala odlučiti za zamjenu kandidata u posljednjim nedjeljama predizborne trke. 38 odsto ih je mišljenja da bi to bilo pogrešno, a svaki deseti ispitanik je neodlučan.
Politologinja Ursula Minh ipak smatra da ne treba očekivati zamjenu kandidata.
"Laschet ima debelu kožu, i on sam rado podsjeća na to da ga se stalno podcjenjuje. Ako on sam ne bi bio spreman odustati od kandidature, onda bi taj potez praktički značio raskol unutar Unije”, kaže direktorica Akademije za političko obrazovanje u bavarskom Tutzingu za dnevni list iz Augsburga.
(DW)