BRISEL – Odluka Turske da bojkotuje predsjedništvo EU dok je Kipar na čelu bloka neće poboljšati odnose Ankare sa Briselom, niti povoljno uticati na njene evropske aspiracije.
Ankara je prošle godine odlučila da bojkotuje predsjedavanje EU kada Kipar preuzme mjesto predsjedavajućeg od Danske 1. jula, zbog spora oko sjevernog dijela ostrva, koji su okupirale turske snage 1974.
"Oni sa nama čak ne žele ni da razgovaraju", rekao je šef kiparske diplomatije Erato Kozakou-Markulis, dodajući da je došlo do potpunog zastoja.
Turska je otvorila razgovore o članstvu 2005. godine, ali su ti pregovori stali u junu 2010.Zatvoreno je samo jedno poglavlje od 35 o kojima sve zemlje koje žele da uđu u EU moraju da vode pregovore.
Dodatnih 18 poglavlja blokirano je najvećim dijelom zbog Turske, koja je okupirala sjeverni dio Kipra vojnom akcijom 1974. godine i koja ne priznaje Republiku Kipar.
"Vidimo da se evropske aspiracije Turske i nade Ankare u tom pogledu polako gube svakim danom", rkeao je Žan Dominik Đulijani, predsjednik istraživačkog centra "Robert Šuman", prenosi AFP.
NJemačka i Francuska protive se ulasku Turske u EU, predlažući umjesto toga "privilegovano partnerstvo".
Dok je Pariz donekle smekšao prema Ankari nakon dolaska Fransoa Olanda na vlast, koji je izabran za predsjednika prošlog mjeseca, novi lider Francuske izbjegao je odgovore na pitanja da li podržava ili se protivi članstvu Ankare u EU.
On je samo rekao da Ankara neće postati članica EU za vrijeme njegovog petogodišnjeg mandata.
Turski lideri već dvije godine se žale na neprijateljski stav prema njihovoj aplikaciji unutar EU.
Brisel je izrazio zabrinutost zbog nekih radikalnih koraka koje je preduzela vlada premijera Redžepa Erdogana, koja ima islamske korijene, uključujući rastući broj hapšenja političara, intelektulaca i novinara.
Odluka Turske da bojkotuje kiparsko predsjedavanje EU, uprkos apelu lidera EU u decembru da Anlara poštuje Nikoziju na tom mjestu, nije nimalo poboljšala odnose.
Turski zvaničnici najavili su da će se bojkot odnositi samo na sastanke na visokom nivou sa kiparskim zvaničnicima, dok će se kontakti nastaviti sa predsjednikom EU Hermanom van Rompejem.
Bojkot se u samoj Evropi više i ne pominje javno, dok Nikozija želi da učini sve da ublaži posljedice te odluke Ankare.
"Učinićemo sve da imamo normalno predsjedavanje", rekao je izvor u vladi Kipra.
Uprkos sporovima, Evropska komisija pokrenula je "pozitivan dnevni red" u odnosima sa Turskom kako bi Ankara ostvarila napredak u reformama o kojima tek treba da pregovara sa Briselom.
Dvije strane pokušavaju da riješe bolnu tačku a to je priliv imigranata, koji koriste slabo čuvanu tursko-grčku granicu da uđu u EU.
EU i Ankara potpisali su sporazum o readmisiji kako bi vratili ilegalne imigrante u Tursku, a zauzvrat EU otvara put za Turse da lakše dobiju putne vize.
Ali da bi potpisala sporazum o vizama Turska prvo mora da uradi ono što decenijama odbacuje, a to je da prizna Kipar