BEOGRAD - Objavljivanje tajnih depeša američke vlade imalo je za cilj da stvori odbojnost prema učešću u ratu, poštovanje prema žrtvama i predstavljalo je način da se javnosti predstave sve posljedice ratova, izjavio je osnivač sajta WikiLeaks, Džulijan Asanž, najkontroverznija i najzapaženija ličnost 2010. godine.
U emisiji "Rat, laži i video-trake" na televizijskom kanalu "Discovery", Asanž i WikiLeaks u nedjelju naveče su nazvani državnim neprijateljem broj jedan Sjedinjenih Američkih Država, poslije objavljivanja stotina hiljada tajnih izveštaja o ratovima u Iraku i Avganistanu.
WikiLeaks je postao fenomen 21.vijeka koji niko nije mogao da
predvidi, ocjenjenjuje "Discovery".
Asanž i njegovi saradnici pokazali su zapravo stvarnu moć, do tada možda potcjenjivanu, elektronskih medija, od kojih nije ostala zaštićena ni najmoćnija svjetska sila, smatra taj satelitski TV kanal.
Međutim, navedeno je u emisiji, herojstvo najprije pripisivano Asanžu, vremenom je u javnosti dovedeno u pitanje zbog objavljivanja imena iz depeša. Osnivača WikiLeaksa su mnogi, a naročito neki njegovi saradnici i kolege novinari, optužili da je želio samo da se lično predstavi svjetskoj javnosti i "postane ličnost godine".
"Discovery" podsjeća da je WikiLeaks, i ranije poznat po slobodnom objavljivanju i dobroj zaštiti izvora, prvi put dospio u centar pažnje kada je na Internet postavio snimak koji je sajtu poslao američki vojnik iz Iraka, a koji pokazuje ratni zločin u kojem su učestvovali vojnici SAD.
"Tada nisam znao ni ko su ljudi sa snimka. Većina je izgledala nevino i upravo to je šokantno - zbog onoga što je na snimku uslijedilo", rekao je Asanž.
On je dodao i da je sa snimka odmah bilo jasno da je u pitanju pokolj (koji su vojnici SAD vršili nad civilima), ali da je vremenom "snimak postajao sve emotivniji", naročito kada su se na njemu prikazale veoma brutalne scene ubistva mecima sa osiromašenim uranijumom, kojima je pucano i na djecu i snimatelja agencije Rojters.
"Discovery" navodi da je uslijedilo objavljivanje šokantnih tajnih depeša vlade SAD o ratu u Avganistanu, a zatim i ono što je najviše pogodilo Pentagon - nalozi državne sekretarke Hilari Klinton za prisluškivanje zvaničnika Ujedinjenih nacija, ili najvažnije otkriće - da pakistanska obavještajna služba ISI podržava talibane.
Smatran herojem ili izdajnikom - za šta bi, ako bude osuđen mogao da dobije kaznu od 52 godine zatvora - Asanž i njegovi saradnici uspjeli su da kao saveznike pridobiju najmoćnije svjetske medije - listove "New York Times", "Der Spiegel", "Guardian", "Mond", "Pais", naveo je "Discovery".
Asanžovo carstvo vremenom je uzdrmano, ali je, kako je opisao
njegov bivši zamjenik Danijel Domajt Berg, pokrenulo veliku kulturnu
promjenu, iako ga je "Asanž kasnije pretvorio u kult svoje ličnosti", okrenuvši leđa saradnicima.
Ipak, poslije ovih događaja, "političke vođe više ne mogu da se opuste", zaključeno je u emisiji satelitskog televizijskog kanala "Discovery".