Svijet

Asanž svakodnevno špijuniran u ambasadi, španska firma pod istragom

Asanž svakodnevno špijuniran u ambasadi, španska firma pod istragom
Foto: Arhiva | Asanž svakodnevno špijuniran u ambasadi, španska firma sada pod istragom
N.N.

Džulijan Asanž je svakodnevno špijuniran dok se skrivao u ambasadi Ekvadora u Londonu. Sada je pod istragom firma koja je za to bila angažovana.

Španske novine su u julu objavile da je Asanž, protiv kojeg je podignuto 18 optužnica i čije izručenje traže Sjedinjene Američke Države zbog objave nacionalnih tajni, svakodnevno posmatran od strane jedne španske privatne firme koja se bavi obezbjeđenjem.

Viši sud u Španiji sada istražuje aktivnosti firme koju je angažovala Vlada Ekvadora da štiti ambasadu te zemlje u Londonu. Ispostavilo se da je firma špijunirala i Asanža, koji je tamo proveo sedam godina, prenosi "El Pais".

Firma je kamere postavila početkom decemba 2017. godine i to tako da SAD imaju omogućen pristup nadzoru. Kako navodi list, svi sastanci sa posjetiocima i advokatima bili su neprestano snimani od decembra 2017. do marta 2018. godine i potom dalje proslijeđeni američkim obavještajnim službama.

Istragu protiv vlasnika kompanije Dejvida Moralesa i njegove firme naredio je sudija Hose de la Mata nekoliko nedjelja nakon što su prvi put objavljeni snimci i audio-zapisi, kada je postalo jasno da je kompanija sprovela špijunske aktivnosti protiv osnivača "WikiLeaksa". Uslijedila je krivična prijava koju je podnio sam Asanž u kojoj je optužio "Undercover Global S. L." i njegovog vlasnika zbog kršenja njegove privatnosti i tajnosti privilegija klijenta.

U izvještaju se navodi da je Morales, koji je bivši pripadnik vojske, više puta usmeno i pismeno izjavio da je radio za Amerikance uprkos tome što su ga angažovale ekvadorska vlada i obavještajne službe u ime tadašnjeg ekvadorskog predsjednika Rafaela Korea, koji je 2012. godine priznao ekvadorsko državljanstvo Asanžu, rođenom u Australiji, kako bi ga sakrio u ambasadi zemlje u Londonu.

Aktivnosti praćenja Asanža u ambasadi su, prema izvještajima, uključivali praćenje Asanžovih aktivnosti, raspoloženja, razgovora i pisanje svakodnevnog povjerljivog izvještaja koji se slao Moralesu, a koji je on, navodno, dalje ustupao američkim obavještajcima.

Takođe, objavljeno je da je, zbog činjenice da je Asanž bio toliko paranoičan u vezi s nadzorom nad njim, zbog čega je neke sastanke održao i u ženskom kupatilu, uključujući i one sa svojim advokatom Aitorom Martinezom, Morales naredio da mikrofoni budu postavljeni u aparatima za gašenje požara u okviru ambasade.

Aktivnosti špijunaže protiv osnivača "WikiLeaksa" navodno su se povećale pod vlašću sadašnjeg prvog čovjeka Ekvadora, koji je na funkciju stupio u maju 2017. godine i predao Asanža britanskim vlastima u aprilu ove godine.

Vlasnik "UC Global S. L." u julu je odbio da odgovori španskom listu da li je njegova kompanija špijunirala Asanža.

Australijski urednik i osnivač veb-stranice "WikiLeaksa" je 2010. godine nabavio i objavio niz propusta u Sjedinjenim Američkim Državama koje je ustupio bivši obavještajni analitičar američke vojske Čelsi Mening, zbog čega je američka vlada pokrenula krivičnu istragu protiv "WikiLeaksa" i Asanža na osnovu "nezakonitog pribavljanja i objelodanjivanje tajnih dokumenata koji se odnose na nacionalnu odbranu".

Asanž je dobio "utočište" u ekvadorskoj ambasadi u Londonu od 2012. do aprila 2019. godine, kada ga je Ekvador predao britanskoj vladi.

(B92)

 

Video

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije