VAŠINGTON, BERLIN - Džo Bajden, američki predsjednik, produžio je važenje sankcija za zapadni Balkan, a ujedno je i ojačao neke od postojećih mjera.
Prema saopštenju koje je izdato u Bijeloj kući, primjena sankcija odnosi se na cijelo područje zapadnog Balkana, a što se tiče BiH, odnosi se na opstrukciju sprovođenja Dejtonskog sporazuma.
Uvođenje mehanizma i proširivanje sankcija obrazloženo je potrebom zaštite vitalnog nacionalnog interesa Amerike.
Inače, mehanizam sankcija za zapadni Balkan je uveo predsjednik Džordž Buš u junu 2001. godine. On je dvije godine kasnije sankcije pooštrio. Ovaj mehanizam se obnavlja svake godine, i svi dosadašnji predsjednici, uključujući i Baraka Obamu i Donalda Trampa, mehanizam sankcija su svake godine obnavljali. Za primjenu mehanizma odgovorna je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija Amerike (OFAC), a konkretne sankcije uvodi ministar finansija na prijedlog i uz konsultacije s državnim sekretarom, odnosno ministrom spoljnih poslova Amerike.
Kako nam je rekao jedan od naših sagovornika, politiku sankcija nedavno su međusobno iskoordinisale i EU i Velika Britanija, koja je krajem prošle godine uvela svoj mehanizam sankcija za zapadni Balkan koji je usklađen s mehanizmom EU.
Ipak, kako nam je nedavno rečeno, a kako smo i više puta pisali, ovo ne znači da će međunarodna zajednica sankcijama obavljati posao domaćih lidera kada su u pitanju reforme. Objašnjeno nam je da će i dalje, kao i do sada, odgovornost za sprovođenje reformi biti na domaćim političkim liderima, kao i da međunarodna zajednica neće mijenjati dejtonsku strukturu. To je, uostalom, potvrdio i Metju Palmer, specijalni predstavnik državnog sekretara SAD za zapadni Balkan, koji je nedavno rekao da SAD traže ograničenu ustavnu reformu kako bi se uklonila diskriminacija na izborima.
U EU su danas, na pitanje da prokomentarišu američko pojačavanje sankcija, rekli da Unija ima svoju politiku sankcija, koja se mora usaglasiti između svih članica EU. Petar Stano, portparol visokog predstavnika za spoljnu politiku, rekao je da EU u ovom trenutku ne razmatra sankcije, već da razgovara s liderima regiona o reformama.
Iako OFAC sankcije generalno uvodi licima zbog terorizma, kriminalcima i trgovcima drogom, postoje posebne liste, poput liste za Balkan, u kojima su izlistani posebni kriterijumi zbog kojih lice može završiti na listi. Na bh. listi ne nalaze se kriminalci i teroristi, već pravna i fizička lica za koja se smatra da ugrožavaju mir na Balkanu. Na listi se nalazi ukupno 5.500 imena, a 193 od njih se odnose na balkansku listu.
Za sve američke državljane, pravna i fizička lica koja žive ili posluju u Americi, zabranjen je bilo kakav kontakt s licima sa balkanske liste, a u Bušovoj direktivi navedeno je da bi lica za koja se utvrdi da su počinila krivično djelo u kontaktu s licima s liste mogla dobiti zatvorsku kaznu do 10 godina ili biti novčano kažnjena sa više od pola miliona dolara.
Na listi sankcija za zapadni Balkan nalaze se imena 193 pravna i fizička lica. Sa liste nisu uklonjena ni imena preminulih, pa se tamo i dalje nalazi Slobodan Milošević, koji je preminuo 2006. godine.
Kada smo prošli put kontaktirali OFAC u vezi s preminulima na listi, rekli su nam da to nije slučajno. Naime, kako su objasnili, imena preminulih osoba se i dalje nalaze na listama kako bi se, na primjer, spriječilo raspolaganje njegovom ili njenom imovinom koju bi eventualno SAD zaplijenile.