VAŠINGTON - Da li još postoji neko ko sumnja da je u SAD sve moguće; ko se još pita da li je san naših osnivača i dalje živ; ko još sumnja u moć naše demokratije. Ova noć je vaš odgovor, poručio je Barak Obama stotinama hiljada oduševljenih pristalica u Čikagu, s kojima je proslavio svoj izbor za novog, 44. predsjednika SAD.
Barak Obama (47), koji je nakon istorijskog 4. novembra 2008. dospio na čelo najveće svjetske sile, u predsjedničkoj utrci je porazio svog protivkandidata, republikanca Džona Mekejna, postavši prvi Afroamerikanac u Bijeloj kući u istoriji te zemlje dugoj 232 godine.
Od 538 elektora, koji čine tzv. izborni kolegij koji će 15. decembra formalno izabrati američkog predsjednika, za pobjedu jednog od kandidata je bilo potrebno najmanje 270 elektorskih glasova.
Do zaključenja ovog broja "Nezavisnih novina" Barak Obama je dobio 349 elektorskih glasova, a Džon Mekejn 162, s obzirom na to da se još čekalo na rezultate iz Sjeverne Karoline (15 elektora) i Misurija (11 elektora). U procentima to iznosi 52,3 odsto glasova građana za Obamu (62.680.702 glasova) u odnosu na 46,4 odsto za Mekejna (55.542.743 glasa), dok su ostali kandidati dobili 1,2 odsto glasova.
Kandidat demokrata za potpredsjednika SAD Džo Bajden u izbornoj noći je reizabran za senatora savezne države Delaver. Međutim, pošto je postao potpredsjednik SAD, Bajden se neće vratiti u Senat. Bajden (66) je prvi put izabran za senatora 1972, kada je imao 29 godina.
Na izborima je zabilježena rekordna izlaznost od 65,7 odsto biračkog tijela, čime je "potučen" dosadašnji rekord u izlaznosti iz 1960. godine od 63,1 odsto, kada je za predsjednika izabran Džon F. Kenedi. Izlaznost u nekim državama je gotovo 90 odsto, kao što je slučaj u Virdžiniji i Koloradu, a iznad 80 odsto u Kaliforniji, Teksasu i Ohaju.
Najveće probleme na izborima predstavljali su dugački redovi ispred birališta, ali i loše funkcionisanje elektronskih mašina za glasanje. U Ričmondu je kasnilo otvaranje birališta zato što se uspavala osoba kod koje su bili ključevi. Možda najbizarniji slučaj se dogodio u Sent Polu u Minesoti kada je glasanje na dva biračka mjesta prekinuto na 90 minuta zato što je kamion udario u električni stub.
Obamu su većinom podržali mladi koji su prvi put izlazili na izbore (njih oko 70 odsto), Amerikanci ispod 30 godina starosti, te intelektualci i Hispanoamerikanci, dok je Mekejn pridobio naklonost onih koji smatraju da je važno njegovo iskustvo (oko petina birača), potom birači stariji od 65 godina, kao i bijelci čije je najviše obrazovanje srednja škola.
Za Obamu je glasala i posljednja osoba čiji su roditelji bili robovi. Gertrude Bajne, najstarija osoba na svijetu afričkog porijekla i treća najstarija osoba na svijetu, u svojoj 114. godini je zaokružila ime Baraka Obame na svom glasačkom listiću i nasmiješila se, jer, s obzirom na poodmakle godine, nije znala reći ime crnog kandidata za kojeg je glasala.
Obama je, između ostalog, pobijedio u Pensilvaniji, Floridi, Nju Hempširu, distriktu Vašingtonu, Indijani, Ohaju... dok je Mekejn većinu glasova osvojio u Kentakiju, Južnoj Karolini, Tenesiju, Oklahomi, Teksasu, Kanzasu...
Kandidat republikanaca Džon Mekejn priznao je poraz na predsjedničkim izborima u SAD i čestitao pobjedu Obami.
"Američki narod je rekao, i rekao je jasno", kazao je Mekejn pred pristalicama na skupu u Finiksu u Arizoni, dodajući da je pozvao Obamu i čestitao mu pobjedu. Pozvao je i sve Amerikance da mu čestitaju, da se ujedine i premoste razlike kako bi branili zemlju u opasnim vremenima.
Međutim, Mekejn i njegova kandidatkinja za potpredsjednika Sara Pejlin tužili su neke okruge u Virdžiniji zato što su, po njihovom mišljenju, kasno poslali formulare za glasanje američkim vojnicima na službi u inostranstvu.
Novoizabrani predsjednik SAD će se na prvom mjestu susresti s problemom finansijske krize, najteže od "velike depresije". U oblasti zdravstva predložio je nacionalni program osiguranja koji bi pojedincima i malim preduzećima dao pristup zdravstvenoj njezi kakav imaju zaposleni u federalnim institucijama. Što se tiče poreza najavio je da će ukinuti porez na prihod starijim građanima koji zarađuju manje od 50.000 dolara godišnje i da će poništiti neke od poreskih umanjenja za bogate koje je uveo predsjednik Džordž Buš.
Preuzimanje predsjedničkog položaja je za 77 dana, po isteku mandata predsjednika Džordža Buša, u januaru 2009. Barak Obama će zvanično postati stanovnik Bijele kuće poslije inauguracije 20. januara 2009. godine.
Većina i u oba doma Kongresa
Na izborima za američki Kongres, koji su održani istovremeno s predsjedničkim, Demokratska stranka je povećala svoje vođstvo u oba doma i potisnula republikance, ali ipak ne u mjeri u kojoj je to očekivano. Demokrate koje su prije izbora kontrolisale Predstavnički dom Kongresa sa 235 prema 199, plus jedno upražnjeno mjesto, prema preliminarnim rezultatima povećaće većinu za još 20 mjesta, što je nešto manje nego što su ranije analitičari predviđali.
Prva crna prva dama Amerike
Mišel Obama (44), supruga Baraka Obame, donijeće u Bijelu kuću stručnost pravnika, mada sama kaže da će njen prioritet biti uloga "prve mame" za njihove dvije kćerke. Nova prva dama je odrasla u radničkom kraju u južnom dijelu Čikaga, gdje je pohađala državnu školu. Nakon što je, uz pomoć stipendija, završila elitne univerzitete Prinston i pravni fakultet na Harvardu, radila je u advokatskoj kancelariji i u kabinetu gradonačelnika Čikaga. Obama suprugu opisuje kao "stijenu", izvor snage i blagog kritičara koji ga drži čvrsto na zemlji.
Za Buša niko ne mari
Predsjednik SAD Džordž Buš proveo je izbornu noć s najbližim saradnicima u Bijeloj kući, proslavljajuću, ujedno rođendan supruge Lore. On je glasao prije nekoliko dana, daleko od očiju javnosti. Ovo je prvi put u posljednjih 14 godina da Bušovog imena nije bilo na nekom glasačkom listu. Buš, koji je glasao za Mekejna, budućem je predsjedniku "poželio Božji blagoslov".
Čestitke svjetskih čelnika
Novom predsjedniku SAD pobjedu su čestitali i brojni svjetski zvaničnici.
"Američka demokratija je doživjela veličanstven trenutak", izjavio je Bernar Kušner, ministar spoljnih poslova Francuske, koji je Obami čestitao u ime Evropske unije.
Njemačka savezna kancelarka Angela Merkel čestitala je Obami "istorijsku pobjedu" i izrazila uvjerenje da će američko-evropska saradnja pomoći da se prevaziđu aktuelni problemi u svijetu.
Obami je, uz želju da će, pod njegovim rukovodstvom, SAD i Evropa zajedno "povesti svijet ka novom Novom svijetu pobjedu čestitao i predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso.
Čestitka je stigla od palestinskog lidera Mahmuda Abasa, koji je izrazio nadu da će Obama uložiti dodatne napore u cilju rješavanja izraelsko-palestinskog konflikta.
Avganistanski predsjednik je pobjedu Obame ocijenio kao odluku da svijet zakorači u "novu eru".
"Izbor senatora Baraka Obame za predsjednika SAD učinio je da američki narod, uz njega i ostatak svijeta, zakorači u novu eru", sadržano je u čestitki koju je uputio avganistanski predsjednik Hamid Karzai.