MADRID, EDINBURG - Jačanje separatističkih stranaka u Kataloniji i Baskiji ozbiljno prijeti Španiji, a i u drugim dijelovima Evropa jačaju separatisičke oblasti.
Nakon što je španski parlament spriječio referendum Katalonaca za nezavisnost, u drugoj kriznoj oblasti - Baskiji najviše glasova na izborima dobila je demohrišćanska Baskijska nacionalistička stranka (EAJ), što joj i dalje ne daje apsolutnu većinu u parlamentu.
Po biračkom tijelu politički separatisti su dijelom nasljednici zabranjene stranke Herija Batasuna, koju su smatrali političkim krilom ilegalne i terorizmu odane organizacije Baskija i sloboda (ETA).
Ipak, oni sada imaju glasove i izvan tog biračkog tijela, što pokazuje da je odustajanje od terorizma pomoglo separatistima.
Analitičari upozoravaju da se u Kataloniji glasa za pet nedjelja.
Ako i tamo pobijede stranke sklone otcjepljenju sa 55 ili više odsto, to će biti početak kraja polufederalne Španije, kakvu znamo posljednje tri i po decenije.
U tom slučaju Španija će biti konfederacija ili će se raspasti po šavovima, jer će Katalonci povući za sobom i Baske.
I u Škotskoj postoje jake političke struje koje traže nezavisnost.
Tamo će 2014. biti organizovan referendum o nezavisnosti, što bi moglo da dovede do razbijanja Britanije.
Odluka o referendumu je okončala mjesece "pat pozicije" između britanske vlade u Londonu i škotske uprave u Edinburgu.
Referendum će biti održan najvjerovatnije na jesen 2014.
Britanski premijer Dejvid Kamerun, koji ne želi cijepanje Britanije, podržava referendum, i to što je moguće prije da bi se konačno odgovorilo na pitanje da treba okončati 300-godišnju uniju Škotske sa Engleskom.
Aleks Salmond, šef škotske vlade, tražio je da se u reFerendum uključi i treća mogućnost osim - "da" ili "ne", a to je prepuštanje dodatnih ovlaštenja škotskom parlamentu.
Predlagao je da se glasanje odgodi do 2014, 700-te godišnjice bitke kod Banokburna i čuvene pobjede Škota nad Englezima, dajući tako kampanji za nezavisnot više vremena da uvjeri birače da podrže razdvajanje.
Ankete pokazuju da trenutno između 30 i 40 odsto Škota želi nezavisnost.
Škotska vlada je nadležna za sva područja života koja nisu direktno rezervisana za vladu u Londonu.
Na škotsku vladu je prenesen nadzor nad zdravstvom, obrazovanjem, pravosuđem i policijom, poljoprivredom, ekonomkim razvojem i transportom.
Britanski premijer Kameron tvrdi da bi Škotima, kao i cijeloj Britaniji, bilo gore ukoliko bi glasali za nezavisnost, budući da velika većina finansijskih sredstava za Škotsku dolazi - čak 30 milijardi funti dotacija - od vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
Salmond i oni koji su za nezavisnost ističu da je Škotska polagala pravo na "lavovski" dio prihoda od nafte iz Sjevernog mora.
Eventualno glasanje Škota za nezavisnost potkopalo bi temelje moderne Velike Britanije.