TEL AVIV - Izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio je da će svetilišta na Zapadnoj obali Pećina patrijarha u Hebronu i Rahelina grobnica u Vitlejemu biti dodati na listu nacionalnog nasljeđa Izraela, što je izazvalo ljutnju Palestinaca.
Palestinci namjeravaju da na Zapadnoj obali osnuju svoju nezavisnu državu, a Netanjahu se pod pritiskom vjerske partije Šas, kako je rekao, odlučio na takav potez.
To je odraz zahtjeva jevrejskih naseljenika i drugih nacionalista da se u baštinu uključe mjesta iz Starog zavjeta na Zapadnoj obali, javljaju svjetske agencije.
Podijeljeni grad Hebron već decenijama je mjesto sukoba dva naroda. U njemu se nalazi Pećina patrijarha, gdje su sahranjeni praotac Avram, Isak i Jakob, zajedno sa svojim ženama. Muslimani to svetilište zovu Al Ibrahimi džamija, što odražava činjenicu da se Avram smatra ocem i judaizma i islama.
U Hebronu živi oko 500 jevrejskih naseljenika u enklavama pored spornog svetilišta među 170.000 Palestinaca.
Rahelina grobnica sveta je i za Jevreje i za hrišćane i za muslimane, a takođe je izvor kontroverzi. Izraelska bezbjednosna barijera prolazi kroz Vitlejem, tako da je grobnica, koja se nalazi u predgrađu, na izraelskoj strani.
"Naša egzistencija zavisi, ne samo od moći vojske nego i od naše ekonomske i tehnološke snage. Ona je utemeljena, prije svega i najviše, u naš nacionalni i emocionalni legat", rekao je Netanjahu na sjednici Vlade u nedjelju.
Na listi nacionalne baštine nalazi se 150 mjesta. Na osnovu Netanjahuove odluke, ta dva svetilišta će biti uključena u plan obnove za koju će se izdvojiti 107 miliona dolara.
Portparol Palestinske uprave Gasab Katib osudio je odluku, upozorivši da bi izraelsko-palestinski sukob mogao da krene u opasnom pravcu, jer mu može dati vjersku dimenziju. Međutim, Netanjahuov portparol Mark Regev rekao je da lista nema za cilj da iscrta granice.
"Svrha liste je da izdvoji mjesta koja su od velike važnosti jevrejskom narodu", rekao je Regev.
Izraelsko-palestinski mirovni pregovori su u zastoju još od decembra 2008, a Palestinska uprava upozorava da bi najnovija odluka mogla da naruši napore da oni budu obnovljeni.
Na Zapadnoj obali je od 1967. godine, kada je okupirana, izgrađeno više od 100 jevrejskih naselja. U njima i u istočnom Jerusalimu živi skoro pola miliona Jevreja. Naselja se smatraju nelegalnim po međunarodnom pravu, što Izrael osporava.