BRISEL - Prošla su skoro dva mjeseca od izbora u Belgiji, a ova država još nije dobila novu vladu. Jedan od razloga svakako je i politička kriza koja je nastala zbog dugogodišnjeg animoziteta među belgijskim političarima iz reda frankofona i flamanskih predstavnika koji ne mogu da se dogovore ko će voditi državu.
`Ono što je zabrinjavajuće jeste što kriza dovodi u pitanje i sam opstanak ove države`, piše `Sandej telegraf`.
Svu pažnju belgijske javnosti u posljednje vrijeme zaokuplja Iv Leterm, flamanski političar i potencijalni premijer Belgije. On posljednjih mjesec dana pokušava da oformi vladajuću koaliciju, nakon što su flamanski separatisti postigli više nego dobar rezultat na posljednjim izborima. On je prije nekoliko dana izazvao buru u javnosti, jer je izjavio da je Belgija zapravo `istorijska greška`.
Prvi put flamanska većina u parlamentu je uvjerena da sadašnji sistem vlasti ne funkcioniše te da treba da se ukine. Protivnici Iva Leterma vjeruju da je njegov istinski cilj zapravo da od flamanskog govornog područja stvori zasebnu državu.
Poznata po Tintinu i Herkulu Poarou, Belgija je oduvijek bila tema viceva i šala svojih većih evropskih komšija. Međutim, za političare iz francuskog govornog područja, sve ovo je daleko od šale.
Tako je prošle nedjelje, vodeći list na francuskom jeziku `Le Soir`, upozorio da su izborni rezultati doveli opstanak države u realnu opasnost`.
Žil Geude, književnik iz francuskog govornog područja i vodeći politički komentator kaže da `Iv Leterm uopšte ne mari za Belgiju, za koju kaže da nema nikakvu vrijednost i da je istorijska greška`. Njegova stvarna ambicija jeste da se jednog dana nađe na čelu suverene flamanske države.
A, belgijski problemi i novonastala kriza po svemu sudeći ima korijene u samom nastanku države. Naime, prije 177 godina, stanovništvo koje se našlo između Holandije i Francuske nije željelo da se priključi nijednoj od pomenute dvije države.
Ove dvije govorne grupe nemaju ništa zajedničko osim piva, fudbala i naravno, kralja Alberta II, koji se javnosti uvijek obraća na francuskom jeziku.
Danas, te dvije zajednice su toliko podijeljene da čak stanovnici sela udaljenih svega nekoliko kilometara ne komuniciraju jedni sa drugima. Čak se i belgijski Crveni krst podijelio na flamanski i francuski dio organizacije, nakon što su se sukobili u vezi s raspodjelom novca. I neki Belgijanci slažu se s tvrdnjom da je kraj države blizu.
`Mislim da su razlike suviše velike da bi se prevazišle. Te dvije zajednice se nikada neće slagati. Mislim da su dvije zasebne države zapravo jedina realna opcija`, kaže Stiven Vanjuk (29) koji živi na flamanskom govornom području.
S obzirom na to da je Brisel sjedište brojnih institucija Evropske unije, jedna od opcija za koju se zalažu neki Belgijanci jeste da se Brisel proglasi nezavisnom, evropskom prijestonicom, pa bi tako imao status sličan Vašingtonu DC.
`Ja sam iz Brisela i ne bojim se separacije, jer ćemo mi onda postati neutralno, bogato ostrvo, nešto poput Švajcarske`, kaže Adil Aure iz Brisela.