BRISEL - Nakon 500 dana pregovora Flamanci i Valonci prevazišli su najveću prepreku na putu formiranja belgijske Vlade - našli su soluciju za jezički status šest opština oko Brisela, ali su postigli i prve dogovore o statusu grada Brisela - javlja dopisnik Srne.
Spor se vodio o tome na kojem će jeziku u opštinama koje okružuju Brisel kao prsten, od mjesta Hal do mjesta Vilvorde, građani dobijati izborne liste i oko toga da li imaju pravo na izbor jezika u obrazovanju i komunikaciju u pravosudnim poslovima.
Dogovoreno je da će stanovnici ovih opština na izborima glasati za liste grada Luvena ako su Flamanci, a ako su frankofoni za liste u gradu Briselu.
Prema Ustavu, samo je u Briselu, koji ima status provincije, uvedena dvojezničnost i samo u Briselu smiju da se predstavljaju i valonske i flamanske partije.
Suprotno tome, u provinciji Valoniji svi zvanični poslovi su na francuskom, dok su u provinciji Flandriji na flamanskom.
U Valoniji se biraju samo frankofoni, u Flandriji flamanske partije, a nijedna stranka nije zastupljena na državnom nivou.
I Brisel i okolnih šest opština su u Flandriji, s tim da je Brisel frankofonski grad, ali tokom posljednjih četrdest godina frankofonski starosjedioci Brisela su, iz kompleksnih razloga, napuštali centar i selili se na periferiju.
Uz njih, na periferiju su se selili i pripadnici međunarodne zajednice, koji su u Brisel došli zbog EU i NATO. Te opštine polako su postojale frankofonske, što je predstavljalo kršenje prava Flamanaca.
Ako dođe do daljeg jačanja federalnih jedinica Valonije i Flandrije ili podjele Belgije, tada bi se postavilo pitanje kome bi pripao grad Brisel.
Frankofoni su htjeli da grad Brisel apsorbuje i šest opština, ili da se dogovori frankofonski koridor između Brisela i Valonije, a Flamanci su htjeli da Brisel izgubi status provincije i postane samo glavni grad Flandrije.