VARŠAVA - Belgija je obustavila svoja ulaganja u međunarodni fond za obnovu bivšeg njemačkog nacističkog koncentracionog logora Aušvic na jugu Poljske dok donatori ne saznaju kuda tačno odlazi novac.
Predstavnik Belgije u Fondaciji Aušvic-Birkenau, osnovanoj 2009. s ciljem prikupljanja 120 miliona evra neophodnih za obnovu oštećenih i dotrajalih objekata u logoru, optužio je upravu Muzeja da računa sa suviše visokim troškovima i da uzima veliki novac za administraciju, iako obnova još nije počela.
"Fond je procijenio vrijednost renoviranja jedne drvene barake na 310.000 evra, dok su 2002. godine slične barake od belgijskih para bile renovirane za 61.000 evra po baraci. Za 10 godina budžet je porastao pet puta. Da li je to moguće", preneo je belgijskim medijima svoje sumnje u ispravno trošenje sponzorskog novca predstavnik Belgije u fondu Lazar Perez.
Perez je dodao da je i ogromna suma, 542.000 evra, izdvojena za administraciju u budžetu za 2010. godinu.
"To je ogromna svota kada se uzme u obzir da u instituciji radi jedan direktor i četiri administrativna radnika", kazao je Perez.
Direktor Muzeja u Aušvicu Pjotr Civinjski odbio je te optužbe i upozorio da se sume iskazuju u zlotima, te da administrativni troškovi nisu procijenjeni na 542.000 evra već na četiri puta manju sumu, pošto jedan evro trenutno vrijedi oko četiri zlota.
Civinjski je odbio i optužbu da vještački uvećava cijene renoviranja i konzervatorskih radova. Naglasio je da je raspisan tender i da je cijeli proces pod punom kontrolom institucija koje raspodjeljuju evropska sredstva.
"Ja tu nemam nikakav manevarski prostor. Ništa ja ne mogu s tim da sada renoviranje jedne barake košta 310.000 evra, iako je prije 10 godina koštalo 61.000", rekao je Civinjski poljskom listu "Gazeta viborča".
Poljska je prije tri godine pokrenula kampanju u svijetu da se nađe 120 miliona evra za temeljnu obnovu objekata u logoru kako se on ne bi pretvorio u ruševinu, te da bi mogalo da služi i dalje kao pouka mladim pokoljenjima.
Polovinu sume potrebne za narednih pet godina konzervatorskih radova već je odobrila Njemačka.
Njen predsjednik Kristijan Vulf naglasio je da njegova zemlja taj dar od 60 miliona evra daje jer su i današnji Nijemci svjesni istorijske moralne odgovornosti za zločine predaka, koje ni naredne generacije mladih Nijemaca ne smiju da zaborave.